Nova Evropa
te je prama Dubrovniku i Gružu po prilici dvostruko jači, prama Šibeniku trostruko, prama Sušaku četverostruko, a prama Kotoru šesterostruko.
U pomorskom prometu robe, splitska luka imala je, u godini 1925, oko 7,500.000 tona (Sušak oko 3,000.000 tona, Gruž-Dubrovnik ispod 2,000.000 tonš, Šibenik oko 1,600.000 фопа, a Kotor samo 50,000 tona), Splitska luka sama ima 55% cjelokupnog robnog prometa svih naših 110 jadranskih lui, dakle 2% puta više od Sušaka, 34% puta više od Dubrovnika i Gruža, 5 puta više od Šibenika, 15 puta više od Kotora.
Alko po geografskom položaju, po prirodnim pomorskim i trgovačko-industrijskim prednostima , Split imaše u prošlosti prvenstvo ma istočnim jadranskim obalama, i ako to prvemstvo ima oslona i za budućnost, ne znači fo da Split mora da apsorbuje sav život i sav promet na Jadranu, Mi nikako ne shvatamo antagonizma izmedju naših Slavnih luka; a majmanje shvatamo antagonizma susjednog nam Šibenika, toga pomorsko:g blizanca Splitu, Samo usko shvatanje i tijesni pogledi, koji ne znaju da se uzvise nad male lokalne vidike i obzore, mogu da stvaraju antagonizme na našem Moru, Jer svaki dio obale ima i svoje odgovarajuće zaledje, sa posebnom ulošom; a sve se dade svesti u harmoničnu i uspješnu saradnju i cjelinu, u interesu općegš mapretka i osnaženja na moru, Prama sjeverozapadnom dijelu obale, sa izlazima na Sušak i Bakar i druge manje luke na hrvatskome primorju, бтау га Slovenija i dio Hrvatske i preko njih dalje zaledje, Na južnom dijelu obale nalazi se skupina luka Dubrovnika-Gruža i Boke Kotorske, Које imadu svoje prirodno zaledje istočnog dijela Jugoslavije, a k tome posebne rivijerske prednosti, Luka 'Metkovića, kroz dolinu Neretve, ima posebnu ulogu kao izlaz na more za dio Bosne i Hercegovine, te taj izlaz nužno svraća i na veću i bolju grušku luku, U središta obale nalazi se skupina luka Splita i Šibenika, prama kojima gravitira sredina države, пјеzimi majprostramiji i najbogatiji predjeli, Sjevero-istočni ugao naše zemlje, ta žitnica maša, odgovara izravno našoj najvećoj i najboljoj luci Splita. Podesnim rasporedom željezničkih mreža prama najglavnijim lukama mogu se racijonalno podijeliti uloge na zadovoljstvo i napredak sviju, na procvat cjeline, ге osnaženje i odbranu, — jer i na odbranu moramo da роmišljamo., Nu u prometnom i trgovačkom pogledu — isto kao što i u odbranbenom — jedno mora da bude Slavna luka; ali to ne znači i jedina, Tehnika i ekonomija to traže, jer se stanovite prometne naprave velikoga stila me mogu da smjeste u svim lukama. Ne znači to apsorbitanje, neso racijonalno orSanizo-
84