Nova Evropa

Drugi je glavni proizvod maslinovo ulje, koje se vadi, iz uljike mašmskim prešanjem, Stablo maslinovo raste svuda, pa i u kršu. Kad urodi maslina, za dobre godine, imade ga za eksport i za domaću porabu {začina). Vrsti ulja su izvrstne, te se približuju u teku onim iz Nice i Luke {Toskana), Inače od voća, na otoku Hvaru, najbolje uspjeva i obilatosmokva, jer i ta raste najbolje u kršu; oma se bere svježa u mjesecima avđusta-septembra, a preostatak se suši na suncu, te se izvozi kao šljiva ili grčka smokva, Zatim obilato rodi boja m {badem), koji se takodjer izvozi na veliko, i šipakioskoruša, te jedna vrst domaće kruške; šljiva i jabuka su rijetke; zato, osobito kod vlažno8 ljeta, raste dinja i melun obilato, te svaka vrst povrća, Ro Bač raste slobodno na velikoj krošnji, te se izvozi kao suhi rošač naveliko u svijet, kad se osuši na stablu,

Od biljaka raste slobodno u kršu ruzmarin, od Сђеба se lista vadi jedmo skupo eterično ulje, takozvama kvintesemcija, koje se izvozi u Francuzku i Ameriku za uporabu parftumerije i sapuna, slično bugarskom ekstraktu od ruža, Od kadulje (salvia officinalis), koja raste takodjer divlje u kršu, vadi se takodjer jedno ulje, ali većinom se šalje u svijet lišće kac surovina, ]I borova kora se eksportira kao surovina za ekstrakciju tanina, Od biljaka je jako uvaženi cvijet od buhača {pyrethrum cinererariae foliae) koji se suši na suncu te melje u prahu a izvozi pod imenom »Insekten-Pulver«, Izvozi se u velikoj količini, a bere se i suši u pramaljeće; skupose plaća, a smatra se majboljom vrsti u svijetu, ali u zadnje vrijeme Japam nam konkuriše svojim jeftinijim cijenama, Na otoku su Hvaru dvije parne mlinice koje pretvaraju cvijet u prah, koji se prodaje u shodnim kutijicama za domaću uporabu.,

Jedna industrija koju još samo Starogradjani fjeraju, od pamtivijeka, to je prodaja striša, t,j, onog taloga što se паlazi ma dnu bačve u kojem je bilo vmo duže vremena, Taj se striš kao surovina uveliko traži, i rabi za kemičku idustriju, za ekstrakt tartaričke kiseline {acidum tartarie), Starogradjani idu po Grčkoj, Maloj Aziji, i drućim vinovim zemljam, te tute tuču bačve i vade striš u prahu ili komadima te nakrcaju svoje brodove za taj izvoz,

Ali Starigrad imade i jednu krasnu, veliku i prostranu luku, do 12 milja uvaljenu, doista jedan norveški fjord, u kojoj bi se mogle srediti sve ralne mornarice evropejske, Te zelene i plitke uvale, lelo su svakovrsnih riba i školjaka, kamenica ijastoga, te otvaraju široku mogućnost ribolovu i ribarskoj industriji, I u najružnijim vremenima, pa i sa žestokom burom, na ribarnici starogradskoj imade ribe. U ljetno doba po mraku love se srdjele, koje se sole i presiraju u burad od 25 kilo-

121