Nova Evropa

drama, te izvoze kao slana riba u Grčku i na Orijent. Imade na otoku do dvije fabrike sardina, u kojim se srdjele peku, čiste, i komdicijonirane stavljaju u kutijice pune ulja, — таКоzvame »francuske sardine«, I ova vrst je uvažena u svijetu zbos specijaliteta i ukusa kako je pripravljena, te joj nema premca ni u Italiji, Francuzkoj, ili Portugalu,

Jedna druga delikatesa otoka Hvara je kozlić, zboš hrane i soli kojim se majka hrani; kozlić se u čednoj mjeri izvozi, isto kao i kozji sir,

Ali Starigrad na Hvaru imade još dva preimućstva i dva produkta svoje vrsti, koji na stablu ne rastu: to je klasično tle svojim tradicijam i spomenicim; te urodjena patrijotična inteliбепсја, Која зе тапо 1 тазје род onim vječnim suncem i plavim morem kao u staroj Jeladi. Taj stari Pharos, Fenicijana i Grka, od 5, vijeka prije Isusa svijetli svojim svetijonikom prosvjete i uma u samoći jadranske pučine svim narodima koji se k njemu doseliše; zvali se oni Grci ili Rimljani, Iliri ili Romani, Mlečani ili Neretvani, Francuzi ili Englezi, Talijani ili Hrvati,

Otok Hvar, stara nezavisna republika grčka, ponosila se svojim grčkim natpisima i ustavom; a hvalila se svojim kovanim novcem srebrnim i bakrenim još za Omirovo doba, te svojim termama, hramovima, i vilama, Spominju se bitke urodjenika sa rimskom vojskom i dolazak Pavla-Emilija, zakloništem je bilo ilirske kraljice Teute, i zavičajem junaka Demetrija Farija. U vodama starigradskim bila se morska bitka zbos Kleopatre, za dospodstvo Rima i osvajanje Egipta, — izmedju Antonija i Pompeja, I ta tradicija stare nezavisnosti i gospodstva prenijela se za doba seobe naroda i Avara, te dolaskom Hrvata na primorje, neretvanskim gusarima; za narodne dinastije, svojim autohtonim plemstvom; za mletačke vladavine, svojim pučkim ustancima, U 15, vijeku razvija se prvo sabiranje narodne pjesme; u osvitu stare književnosti, na tom tlu pojavljuju se prvi pjesnici: Petar Hektorović, Hanibal Lučić, Gazarović; oni tu grade svoje velebne palate, koje još postoje, ı sastavljaju svoja neumrla djela, Za turskog osvajanja grade se tvrdjave, te Starogradjani sudjeluju svojim galijama u poraznoj bitci pod Lepantom, Za doba ilirskos preporoda, daju svoje radnike i magnate: Ambroza Vranjicana-Dobrinovića i akademika Šimiuma Ljubića. Za Napoleonove Ilirije, fratar P. Budrović postaje prvim urednikom prve hrvatske novine u Zadru: »Kraljevski Dalmatinac«. Za dolaska austrijske vladavine {baruna Rukavine) padaju prve žrtve i strijeljaju se buntovnici na čelu im Ivan Boteri. Početkom 19. vijek» ističu se na literarnom polju: Petar Niseteo, hotaničar: kanonik Juraj Plančić, pedagog i književnik; te Mate Ре ео, filozof i estetičar u Mlecima, Na medicinskom polju

122