Nova Evropa

sve se više traži organizacija Il, zv. jedinstvene škole, u kojoj bi sva čefiri stepena obrazovanja što danas postoje sačinjavala jednu cjelinu, te u kojoj bi dijete svakoga državljanina, bez razlike staleža i imetka, imalo jednaku mogućnost da prema svojim sposobnostima prodje sve stepene od wajnižega do najvišega, O mogućnosti takove škole nećemo ovdje Taspravljati; ali sama težnja da se takova škola ostvari opravdava zahtjev, da se sve škole približe medjusobno, te da čine barem jedinstvo ukoliko je fo moguće, jer je konačno prosvjeta ipak jedna,

0 nas se naročito mnogo govori O potrebi uredjenja osnovne nastave, za koju se ističe da je ona najvažnija, što mi doduše ne poričemo; ali se usudjujemo istaći, da je i za srednje i visoke škole potrebna ista briga, budući da nije moguća organizacija osnovne nastave bez odgoja učiteljskoga podmlatka, a ovaj opet nije mošđuć bez lica znanstveno spremnih, koja će dati potrebno obrazovanje narodnim učiteljima, Ovaj nam primjer najbolje pokazuje, kako je uska veza izmedju akademske i osnovne nastave, te da svi prosvjetni zakoni, uza svu potrebnu raznolikost, ipak čine jednu organsku cjelinu. Pitanje je samo u tome, ima li obrazovanje biti opće ih stručno,ili tačnije rečeno: ima li se te Zoo postaviti na opće ili na stručno obrazovanje?

S obzirom nato, što čovjek živi u ljudskom društvu, i što po njemu uživa sve blagodati kulture, jasno je, da je dužan toj zajednici doprinijeti svoj dio, t, j. on ima da u njoj preuzme jednu funkciju, Jedno zvanje, On je dakle zemljoradnik, obrtnik, trgovac, činovnik, ili što drugo. Za svako takovo zvanje potrebno je i stanovito znanje, od kojega si jedan dio čovjek ima steći prije stupanja u svoje zvanje, dok dalje obrazovanje stiče u toku izvršivanja odabranoga zvanja, ili — kako se to obično veli — praksom, Sa razvitkom mnauke i tehnike, te kompliciranjem društvenoga života, došla je potreba sistematskog pripremanja, usljed čega su nastale razne škole, i mi

anas imamo ха Sotovo sva zvanja naročite škole, i to i visoke i srednje i niže škole. Visoke škole, koje imamo, sve su stručne; ali na srednjem i nižem stepenu imamo i takovih škola koje ne spremaju pitomce za posebnu struku, nego služe kao zajednički osnov raznolikim višim školama, — to su takozvane »škole za opće obrazovanje«, kod kojih se i ne polaže najveća važnost na opsežnost ili dubinu znanja u pojedinim predmetima, nego se više pazi na odgojno dj jelovanje njihovo: njihova je svrha više odgojna nego li naučna; osim toga, one treba da u pitomcima razviju neka svojstva Joja su im polrebna na višem naučnom stepenu i u daljem životu: vježbanje memorije, školovanje mašte, privikavanje na apstraktno mišljenje,

248