Nova Evropa

гледу можемо да — у извесним елементима — сматрамо његова предвиђања непотпунима и преживелима:; али не можемо никако да у самој суштини порекнемо исправност његова опћег посматрања ствари и живота, његово искуство о приликама, његов смисао за реалност и за стварност, који свакако сачињавају најзначајније и вечне елементе његове личности, Коликогод проблем био микроскопски ситан у времену Макијавелијеву, он је у својој суштини вечан и непроменљив —>: однос појединца према целини, према Држави, према заједници, према Домовини; и онда опет ових према појединцу, — његове дужности и његова права. Све су то непроменљиви моменти, који и данас при развоју сваког политичког феномена долазе у обзир, и код његове анализе остају као битни и као они преко којих не може да се пређе смешком или непажњом. У томе људскоме елементу раг ехсеПепсе, који је кроз столећа остао типично сличан и аналоган, треба тражити и главну вредност и одлику Макијавелијевих предвиђања, и сав велики замах његове вечно присутне актуелности,

Боздан Радица.

Ekonomski pregled.

O srpskim predratnim dugovima,

Bivši Ministar PFinansija, Dr, Stojadinović, dao je pre izvesnog vremena prvi put izjavu, u beogradskoj »Politici«, o pitanju srpskih predratnih dugova, koje su godine 1925 — za njegova ministrovanja — pokrenuli pariski finansijski i vladini krugovi, Vredno je iz nje spomenuti, da su zahtevi u pogledu valorizacije stavljeni od strane Komiteta zajmodavaca, a odlučno potpomognuti od Francuske Vlade, izneseni još u leto 1925, dakle u vreme kada francuski franak nije pokazivao znatnijih fluktuacija, Osim toga, treba istaći i to, da je Komitet s proleća 1927 (dakle u vreme kada je Jugoslovenskoj Vladi podneo pravno mišljenje Laporadelle-a) zastupao 21.662 imaoca sa 195.490 obligacija (tako da prosečno otpada na svakog imaoca po 9 komada), čime je oboren često nabačen prigovor kao da bi se pretežni deo zajmovnih obveznica nalazio u rukama banaka i spekulanata, Nenavodeći ništa konkretno o razlozima neuspelog sporazuma, Dr, Stojadinović se zadovoljava sa konstatacijom, da je tek prilikom sklapanja francusko-jugoslovenskog Pakta Prijateljstva u Parizu {meseca novembra 1928) donesena odluka, da se spor uputi pred haški Izborni Sud. Svakome je jasno, da ovo nije pravi izlaz iz zamućene situacije, pa se Ministar Spoljnih Poslova (Dr, Marinković) odmah po spora-

378