Nova Evropa

о

oj nedavni tenor: truli britanski imperij, raskliman u svim di-

jelovima, samo čeka da — poput prezrela ploda — padne u krilo mlade Italije; Abisinija je tek put do ostvarenja Rimskog Carstva; Sredozemno More — falijansko jezero; Englezi —

narod dedeneriranih pacifista, i tako dalje, At last, ali ne i atleast, i Velika Britanija uvelike je počela sa naoružavanjem, pa su čak i mnogobrojni paciliste u zemlji ratoborno zarogoborili; a dva protestantska nadbiskupa, — onaj od Jorka i onaj iz Kenterberija —, progovorili su o opasnosti koja dolazi о4 »ргагпов :трепја«, koji da privlači požudu osvajača, Socijalisti, inače po svom programu antimilitaristi, kad ih je spoljna situacija — naoblačena gradjanskim ratom u Španiji — prisilila da malo promisle o posljedicama jednostranoS razoružavanja, pokazali su karakterističnu bezdlavost u tom pitanju: tražiti oružanu intiervenciju i u isti mah glasati protiv programa naoružavanja, znači u najmanju ruku biti nekonzekventan, pa je Ser Džon Sajmon dobro pogodio kad im je uputio ironične riječi, izražavajući svoju radoznalost »što će intelektualci Stranke reći na Kongresu u Edinburgu?«... Svakako, uz ovaku opoziciju, koja je čas protiv naoružanja a čas za naoružanje, konzervativci će bez poteškoća provesti svoj program,

Da li će naoružana Britanija biti veći faktor mira nego li dosadašnja nenaoružana, pokazaće vrijeme, Svakako ostaje činjenica, da je konačno prevladalo i u Engleskoj mišljenje MusoImija: da su lijepe riječi dobre, ali topovi bolji...

1. Медате.

Неутралност Белгије.)

Вијести о рату у Шпанији заузимају још увијек прво мјесто у свјетској јавности, те је услијед тога одвраћена позорност од посљедица ремилитаризације Ренаније. Ипак, имаде земаља, као што су Пољска и Белгија, гдје се тај проблем поставља изнад свега осталог. И доиста, реакција Белгије на тај акт Њемачке спада међу тешке проблеме европске дипломатске данашњице. На сједници белгијског Министарског Савјета (15. октобра прошле године), којој је први пут предсједавао сам Краљ (Леополд Ш), одржао је Краљ говор о вањској политици Белгије, те се заложио за активирање обрамбене способности земље, за продужење војног рока, и т. д., као и за што већу самосталност белгијске

") Осим своја три чланка у „Новој Европи“ — о неутралности Сједињених Држава, Швајцарске, и европских велесила у Шпанији (у бројевима од децембра 1935, те априла и октобра 1936), — објавио је Др. Ж. Ледерер и у „Мјесечнику Правничког Друштва" (бр, 8 —10, 1936), један чланак, о неутралности уопште.

Уредништво.

37