Nova Evropa

Tolstoja, Čehova, Gorkoga; Srbi i Hrvati čak i Gogolja, Ali Paškin je, za ogromnu većinu intelektualaca u Evropi, pa i u slovenskim zemljama, može se reći, od mnogo manje važnosti. Zato su krivi, ušlavnom, sami Rusi, a naročito ruska književna kritika; njen osnivač, Bjeljinski, romantik na početku svoje literarne karijere, tvorac i vodja naturalizma pri njenu kraju, nikad nije imao razumevanja za Puškinov realizam, Budući čovek od ukusa, nije doduše mogao a da ne podlegne dražima savršene umetničke forme Puškinovih del4; ali, što se tiče sadrŽaja, on je tražio od književnosti na prvome mestu socijalne ideje, i to takve koje bi odgovarale potrebama momenta, dakle tražio je tada socijalnu publicistiku. A Puškin, iako je bio živahne pa i revolucijonarne prirode, sklon u životu najburnijim ispadima, u pesničkom stvaranju težio je pre sveda, i načelno, da se oslobodi sve# individualnog i vremenskog i da se uzvisi a sferu objektivne misli i olimpijski mirnog umetničkog posmatranja stvarnosti. Bjeljinski, po svome temperamentu, nije bio u stanju da da prati u te slere i da zaroni u dubinu njegovih ideja, i s toga je zaključivao: da je Puškin velik umetnik forme, ali: bez idejne sadržine, Usled velikog autoriteta Bjeljinskog, taj nepravedni sud ponavljan je od njegovih sledbenik4 koji nisu ni pokušavali da samostalno proučavaju to pitanje, A više ili manje preko njih, i poimence iz »Istorije ruske književnosti« od Pipina, stranci su se upoznavali sa ruskom literaturom. Slučaj sa južnim Slovenima možda je još teži, Tu je, kako izgleda, dosta velik uticaj imao Pisarev; a taj mladi kritičar izveo je iz fvrdjenja Bjeljinskogš posve logični zaključak: da Puškin, budući samo pesnik forme, bez značajnijeg idejnog sadržaja, nema prave književne vrednosti, te može da služi samo za razonodu razmaženih estetA iz viših staleža, nezaslužujući da bude čitan od pametnih i ozbiljnih ljudi, Pri svem tom, kritika Bjeljinskog i njegovih sledbenik4, takozvane »naturalne škole«, ipak nije smetala da Puškin postane najviše čitani i najomiljeniji pesnik širokih mas3 ruskih čitalaca, budući da njen uticaj nije ni dopro do tih masa, nego se ograničavao uglavnom na naprednije elemenfe ruske zapadnjačke inteligencije,

- ___Ali je naturalna škola počela da gubi teren i medju ruskim

intelektualcima kad se, u devedesetim godinama prošlog veka, u ruskoj književnosti pojavio — pod francuskim uticajem simvolizam, koji je poveo odlučnu borbu za slobodu pesničkog stvaranja. Simvolizam je pravilno ocenio i veličinu Puškina, Uz to je, 1899 godine, došla i stogodišnjica Puškinova rodjenja, pa je Akademija Nauka uzela na sebe naučno izdavanje pesnikovih dela, te počela da okuplja oko tog rada sve bolje puškiniste. Tako je Puškin ušao napokon u modu i u krugovima ruske napredne inteligencije,

57