Pravo i privreda

sankcija UN i hiperinllacijora, situacija se bitno menja i delom usporava proces odnosno obustavlja transformacija određenih preduzeda. Prema podacima Agencije Crne Gore za prestrukturiranje privrede, obuhvatnost i rezultati svojinske transformacije do sada su slededi: od ukupno 518 društvenih preduzeća transformisano je 63 ili 12,16%, a kod 205 preduzeda čak 39,57% transformacija je u toku. U poređenju sa onim što se odekivalo, rezultati su đaleko od zadovoljavajudih. Posebno i tamo gde se postupak transformacije društvenih preduzeda u deonička društva sproveden, naglasak je po pravilu na formalno-pravnoj promeni oblika organizovanja, dok je pitanje prestrukturiranja (proizvodnog, finansijskog i dr.) i stvaranja "pravog" korporativnog upravljanja suštinski odloženo. Zakon je podrazumevao da de se neki od opStih uslova, pitanja i problema koji prate privatizaciju, rešavati u hodu, kao obezbedenje dodatnog kapitala za programe prestrukturiranja (domadeg i stranog), sanacija društvenih banaka, formulisanje i ustanovljenje institucionalnih osnova za transformaciju, organizovanje tržiSta kapitala i si. Ovi opšti uslovi ne samo što se nisu ispunili, ved se ditav proces morao odvijati nemogudim politidkim i ekonomskim prilikama i stanju privrde Republike i hiperinflaciji, Sto je sve imalo veoma nepovoljan uticaj i posledice na samu transformaciju. I od preduzeda dija je transformacija u toku, posle uvedenih sankcija, najvedi deo privremeno je odustao od svojinske transformacije. Od konkretnih ogranidenja i teškoda, potrebno je posebno istadi sledede: 1) U postupku transformacije utvrđivanje vrednosti društvenog kapitala preduzeda, kao realne osnove za izdavanje i prodaju deonica i primenu ostalih modela po zakonu je predstavljalo prvu i neophodnu aktivnost. Prema Vladinom Uputstvu procena se vrši prema propisanoj metodologiji korišdenjem najmanje dve metode: troškovne metode (utvrdivanje tržišne vrednosti imovine preduzeda prema stvarnim cenama odnosno važedim u momentu procene uz umanjenje za amortizaciju) i prinosne (temelji se na proceni rezultata koji se odekuju na tržištu u poslovanju preduzeda, za neko vreme u bududnosti).U odsustvu vedeg iskustva i ovlašdenih organizacija za procen'u, nedovoljnih priprema u preduzedu (nepotpune evidencije i dokaza o vlasništvu i dr.), i uvedene kontrole procene od Agencije i na lieu mesta, ovi poslovi na proceni su nepotrebno dugo trajali. Posebno problem bio je kako i po kojim cenama proceniti zemljište, kako građevinsko tako i poljoprivredno. U inflacionoj 1993. godini znadajno je otežano utvrdivanje tržišne vrednosti preduzeda, tako da je dovedena u pitanje pouzdanost i izvršenih procena. Da bi se održala, koliko toliko, realna vrednost društvenog kapitala, kao osnove za transformaciju, prema Uputstvu osim u dinarskim iznosima, procena se izražavala i u stranoj valuti (DEM), s tim što se u vreme izdavanja i prodaje deonica, vršilo konvertovanje u dinare "prema tržišnom kursu". 2) Svojinska transformacija se po Zakonu sprovodi po pravilu, na osnovu kombinaeije razliditih modela. Upravo korišdenjem više modela transformacije u povoljnom ambijentu trebalo je da obezbedi transformaciju društvenib preduzeda u savremene korporaeije, sa motivisanim vlasnicima (deonidarima), profesionalnim menadžmentom, preduzetnidkom i radnom motivaeijom. I vedina preduzeda programima transformacije "konstituiSe" svojinsku transformaciju na bazi više razliditih modela, a posebno: izdavanjem i prodajom deonica po povlašdenim uslovima, konverzijom dugova u ulog, ulaganjem kapitala u preduzede (dokapitalizacija bez popusta), prodajom preduzeda licima koja preuzimaju rukovodenje, razmenom deonica (a desto i identifikaeijom državnog kapitala u preduzedu). Medutim, u praktidnom sprovođenju pretežno postupak se završava, odnosno svojinska transformacija bazirala se samo na izdavanju i prodaji deonica pod povlašdenim uslovima.

177

KONCEPT, ISKUSTVAIPROBLEMISVOJINSKE TRANSFORMACUE U CRNOJ GORI