Pravo i privreda

uređivati "privatizacionim zakonima". Međutim, otvaranjem procesa svojinske transformacije i radikalna promjena odnosa prema društvenoj (i državnoj) svojini, otvorila je široki front tzv. "spontane privatizacije": pripajanja ili spajanja sa privatnim preduzedima, osnivanja mješovitih preduzeda bez procjene vrijednosti uloga, te razne vrste ustupanja sredstava na privredno iskorišdavanje privatnim firmama. Dugorodni zakup predstavalja elegantan oblik spontane privatizacije, s obzirom da je sada u svijetu, mnogo važnije imati đugorodno pravo ekonomskog iskorišdavanja, od vlasništva na stvari (i to pravo po pravilu, može se produžavati obnavljanjem zakupa sve do amortizacije, vijeka trajanja objekta). I po pravilu, svi "privatizacioni zakoni" da bi predupredili "spontanu privatizaciju" utvrđuju određena pravila i postupak izdavanja u zakup posebno cjelina preduzeda (kao i prodaju sredstava). S obzirom da zakupac nema interesa za održavanje ili povedanje vrijednosti zakupljene imovine izvan onog Sto je nužno za ostvarenje profita u periodu zakupa, teško je obezbjediti daće vrijednost te imovine uopšte biti održana. I za pojedine privredne oblasti (npr. za prerađivačku inđustriju) ne preporuduje se korišdenje zakupa osim za imovinu gdje je "jednostavno utvrđiti uslove za održavanje" (Legal aspects of Privatization in Industry, Economic Commission for Europe, 1992, str. 53). U hotelijerstvu nužno je obezbijediti pridržavanje standarda za zamjenu i dopunu nameštaja, opreme, maSinskih instalacija i si. U pojedinim zemljama, podzakonskim aktima (npr. u Poljskoj aktom ministra za finansije) posebno se utvrduju kriterijumi ("principles") za odredivanje visine zakupnine) "iznosa koji treba platiti za koriSdenje imovine"). I javnost kod izdavanja je obavezna, i podrazumijeva pripremnu fazu, spedficinnje imovine, procjenu i si. i sprovođenje izabranog nadina ustupanja (npr. u Madarskoj, javna licitacija, javni oglas za prikupljanje ponuda ili poziv odredenim licima da učine ponudu). U praksi, po pravilu, do izdavanja imovine privatnim firmama dolazi u situadju, "kad je preduzede praktično pred raspadom". A ugovori o mendžmentu (ugovori o vođenju poslova preduzeda) koriste se kada je putem preuzimanja upravljanja od strane menadžera odnosno privatnih firmi, uz odgovarajuću naknadu, još moguća rehabilitacija preduzeda. Uredivanje nekih pitanja u vezi sa zakupom (kao i sa prodajom sredstava preduzeda), u Zakonu o svojinskoj i upravljačkoj transformaciji je iz istih razloga kao i u zemljama istočne i centralne Evrope gdje je otvoren proces "übrzane" privatizacije. Prema dlanu 52. Zakona, preduzede može zaključiti ugovor o zakupu: 1) sredstava vede vrijednosti (koja prelaze 2.000.000 ECU) ili 2) ekonomskih i tehnidko-tehnoloSkih cjelina djelova preduzeda (pogona, ugostiteljskih objekata i si), samo uz saglasnost Agencije. U ovom slučaju preduzede je dužno da izvrši procjenu vrijednosti sredstava i "sprovede postupak kao za prodaju preduzeda ili idealnog dijela preduzeda (Cl. 32. Zakona). Odredba Cl. 52. stav 3. Zakona izridito upuduje da je obaveza preduzeda na sprovodenju postupaka kao za podaju, a postupci mogu biti samo javna licitacija odnosno prikupljanje ponuda ako licitacija neuspije u smislu dl. 32. stava 1 i 2. Zakona. Neposredna pogodba iz dlana 32. stava 3. i formalno-pravno ne predstavlja postupak i moguda je jedino za prodaju, s obzirom da se zna (procijenjena) vrijednost preduzeda kao podetna cijena. I samo jednim "kreativnim tumačenjem" može se ova odredba primjeniti i na zakup, uz posredovanje Agencije na utvrđivanju elemenata koje društveno preduzede, pri zakljudenju ugovora, mora uzetu u obzir (druga je pitanje Sto bi u cjelini odredbe dl. 52. Zakona trebalo razmotriti i preciznije i potpunije sve urediti). U svakom sludaju, Zakonom se ureduju odredena pitanja u vezi sa zakupom i cilj ovih odredbi nije da iskljudi ved da otvori i Sire mogudnosti izdavanja u dugoridni zakup sredstava preduzeda, ali u skladu sa zakonom i "strategijom" (ciljevima i "programiranju" svojinske transformacije u Republici). Sa iznajmljivanjem sredstava preuzima se, ne samo vodenje tih dijelova preduzeda ved i "privatizacija upravljanja" u qelini, društveno preduzede ne zadržava

180

Prof, dr Momir Dragašević, profesor Pravnog fakulteta u Podgorici