Pravo i privreda

to povratno đeluje kao negativni bumerang, jer onemogućava da se uvodi program smanjivanja neproduktivnih proizvodnih kapaciteta, što otežava i čini skoro nemogućim jednostavan, efikasan i jeftin izlazak firm! iz biznisa kada više nisu profitabilne i likvidne. Kakva nam politika stečaja treba, ako nam treba bilo kakva? Citirali bi jednog čuvenog profesora iz SAD, koji je na vratima kabineta svojim studentima otprilike napisao sledeći otpozdrav. Onima kojima moja predavanja ne trebaju ne moraju uopšte da dolaze, a oni koji odluče da su im potrebna trebaće im i te kako i moj potpis i predavanja i još više ono čemu ću ih učiti. Otuda, ukoliko se opredelimo da nam bilo kakva politika stečaja treba, a mislimo i možemo jednostavno dokazati da nam treba i to efikasna i optimalna, pristupimo ovom misaonom i kreativnom proceu, jer to niko neće učiniti bolje od nas. U promišljanju kakav nam model bankrotstva odgovara, često se zapada u stereotipnu grešku, da se politika stečaja u zemljama u razvoju tipično modelira u skladu sa uzorima politika stečaja industrijskih zemalja. Na žalost nije moguće tuđa iskustva, makar ona bila idealna primeniti bez ikakvih modifikacija, posebno u domenu stečaja. Primarno zbog toga što politike razvijenih kapitalističkih zemalja poseduju razvijeno jednostavno, iako razumljivo, raealno računovodstvo koje nije podložno erodirajućem dejstvu inilacije. Uz to je razvijena funkcija nezavisne, komercijalne privatne revizije poslovanja firmi. Poverioci, sudovi i sve ostale zainteresovane strane korisnika fmansijskih informacija dobijaju stvarnu, istinitu i poštenu sliku finansijskog poslovanja firmi koju predstavljaju godišnji i periodični finansijski iskazi i brojne naručene periodične analize i izveštaji. Tek je na toj osnovi, ali nikako pre toga i bez toga moguće kreirati model i optimalnu politiku stečaja, na kojoj se može na kraju u tredoj etapi kreirati zakon o bankama i fmansijskim posredničkim institucijama. U većini zapadnih zemalja revizori i pravnici smatraju da su čak i postojeći zakoni o stečaju zastareli i da ih treba inovirati. Prema tome su relativno uska osnova za kreiranje zakonske regulative i funkcionalnih mehanizama u zemljama u razvoju pa i kod nas. Svetska banka je specijalizovana finansijska institucija Ujedinjenih nacija koja je po svemu sudeći najkompetentnija za pružanje tehničke pomoći zemljama koje menjaju svoju pravnu regulativu i politiku stečaja. U tom svetlu Svetska banka pojeđine zemlje članice smatra svojim klijentima. Prema njima se ponaša kao stručni konsultant, kroz pružanje savetođavne tehničke i fmansijske pomoći u kreiranju nove zakonodavne strukture, sudske i privredne prakse. Ključno je pitanje u kom smeru će se pravna i računovodstveno-fmansijska struka opredeliti za pokretanje u početku pojednostavljenih mehanizama bankrotstva. Kriterijum bi mogao biti formiranje predloga optimalne politike i mehanizma stečaja. U tom kontekstu bi se trebali sagledati konkretni problemi u primeni mehanizma stečaja. Prema naSem uvidu u stručnu i naučnu literaturu problemi različitih tipova politike bankrotstva nisu na ađekvatan način osvetljeni i analizirani, pre svega zbog relativno siromašne sudske prakse i odsustva publikovanih analiza realne fmansijske pozicije preduzeća i banaka u stečajnom postupku. Sledeći krupan nedostatak je pre svega u tome što u naučnoj literaturi nije dovoljno analiziran problem kako razudene politike bankrotstva razvijenih kapitalističkih zemalja, pre svega SAD i Engleske, trebaju da se prilagode i izmene u skladu sa konkretnom ostalom zakonskom regulativom i privrednom praksom u našoj zemlji. Po našoj oceni jedan od najvećih problema i prepreka u formiranju adekvatne i efikasne politike optimalnog bankrotstva, jeste pre svega u tome što su berze novca, kapitala, deviza i sirovina u rudimentu. Upravo su takve jer ne posedujemo i ne razvijamo adekvatnu politiku bankrotstva, jednostavne zakone o računovodstvu, reviziji, finansijskom poslovanju i bankarstvu. Ako se tome doda relativno slab sudski sistem, krug problema je zatvoren.

215

OPTIMALNA POLITIKA BANKROTSTVA IDRUGIM FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA