Pravo i privreda

Svetska banka je u 1994. godini pokrenula projekal koji de se baviti razvijanjem politike, mehanizama i prakse bankrotstva, na osnovu iskustava razvijenih industrijskih zemalja. Na toj osnovi de se kroz sintezu predložiti pojednostavljeni efikasan optimalni model bankrotstva koji bi bio adekvatan potrebama i ogranidenjima privreda zemalja u razvoju. Svetska banka za obnovu i razvoj će tokom ove i narednih godina posebno pažnju usmeriti na pitanja kreiranja specijalno skrojenih fmansijskih politika koje se čvrsto oslanjaju na sudske odluke, koje de u sinergetskom dejstvu oporavljati kompanije koje su u trajnim i/ili prolaznim teškodama. Problemi u fmansijskom poslovanju se očituju kroz izostanak pladanja po osnovu đospeća dugova (engl. Defaulting Risk). Menadžerske finansije i fmansijska revizija upravo kao pomodne discipline privrednom pravu u ovom sludaju, ukazuju na one mehanizme i puteve reorganizacije sredstava i obaveza preduzeda sa ciljem fmansijskog oporavka i nastavak pladanja nagomilanih obaveza, koje su u zakašnjenju. Dali politika stečaja treba da omogućava reorganizaciju kroz bankrotstvo? Jedno od kljudnih pitanja budućeg razvoja politika bankrotstva de biti: da li ovaj sistem u našoj zemlji treba da omogudava pravnu, organizacionu, poslovnu i fmansijsku reorganizaciju firmi i banaka? Ako prihvatimo ovu liniju rezonovanja i potvrdno odgovorimo na prethodno pitanje, da je stvarno reorganizacija jedan od najznadajnijih mehanizama za oporavak privrede. Ona pruža poslovne šanse onima koji to zaslužuju, mada se čak i od takvih poštenih firmi za koje se poverioci i sudovi saglase da se reorganizuju može i treba očekivati visoka stopa neuspeha. Slededa dilema je kako stvarno zaStititi prava poverilaca?. Mogude rešenje je da se kroz inoviranu regulativu o stečaju otvori prostor da se stvarna vlasnička prava upravljanja kompanijom redistribuiraju na novi nadin izmedu vlasnika i poverilaca. Zbog toga politika bankrotstva u našoj zemlji mora sagledati i uzeti u obzir dinjenicu da je sudski sistem slab i nedograden, uz nedovoljno razvijena fmansijska tržišta, koja su jedini pravi valorization! mehanizmi u svakoj tržišno usmerenoj privredi. Pored potrebe uvodenja savremene zakonske regulative u domenu stečaja, koja bi pratila kretanja u nauci i struti i svetu, bide potrebno paralelno otvarati prostore za praksu neformalnih mehanizama reorganizacija firmi izvan stedajnih sudova, mada je uloga formalne zakonske procedure bankrotstva nezamenljiva. Stoga je u okviru predloga novih modela neformalne izvansudske reorganizacije firmi dija je likvidnost i bonitet poljuljan a poverioci ved oStedeni, izuzetno znadajno paralelno posmatrati formalni i neformalni mehanizam kao dva komplementarna segmenta. Prema preliminarnoj najavi Svetske banke pokrenuti projekat de analizirati i pružiti sintetički izveštaj naučnoj javnosti o delovanju i ishodima politika bankrotstva u Finskoj, Nemadkoj, SAD i Ujedinjenoj kraljevini. Cilj je da se sagledaju i identifikuju uslovi na osnovu kojih bi predlog modela mogao da pruži najvedi doprinos i pozitivne efekte u zemljama poput naše. Projekat de primarno proceniti i kvantifikovati u kojoj meri slab sudski sistem, odsustvo razvijenih berzi i revizije predstavlja prepreku uvođenju realnih tržišnih mehanizama selektivnog predišćavanja privredne strukture. Uloga Narodne banke Jugoslavije u stedajnoj sferi banaka Kada neko ne zna tačno šta sme a šta ne sme da radi, šta treba a Sta ne treba, šta može a šta ne može, uvek je potrebno upotrebiti zdrav razum, jer je odigledno da su se londidi pomeSali. U situaciji kada više nikome nije jasno ko je ko i šta je Sta, potrebno je vratiti se u razmišljanju bar u onu ravan kada smo bar znali šta nam je diniti, ako to nismo smeli ili mogli. Sada smemo i možemo a ne znamo, tako da izgleda da nam stalno nedostaje ili izuzetno malo do krajnjeg rešenja ili skoro sve, pitanje je sada. Na osnovu kretanja problematike stedaja vezanog za Dafiment banku pokredu se mnoga pitanja. Najbolje je podi od toga da je dobro postavljeno pitanje polovina odlidnog odgovora.

216

Doc. dr Branko Ljutid