Pravo i privreda

Skoro dve decenije ta zakonska odredba se slabo primenjuje, ili grubo krSi. To je opšte poznata stvar. Ako protestvujete i tražite primenu zakona u ovom slučaju, pokazuje se da je to "prazno slovo na papiru". U današnjim uslovima je jasno da tune deluje tržišni uslovi 1 Kada bi delovali tržišni uslovi poslovode (odgovorno lice) ne bi dopuštao ovakvo ponašanje. Radnik bi znao da bi nakon ovakvog ponašanja "dobio otkaz" - kako se to kratko i slikovito kaže. Pored toga nezaposlenih ima dosta i za ovakav posao je lako naći radnika. Radnik, medutim, zna da mu se po pravilu neće ništa dogoditi, jer su uspostavljeni takvi odnosi. Zakoni tržišta ne đeluju ni zakonitost se ne poštuje. Da bi se poštovala zakonitost u radnim odnosima, zakonitost mora biti poštovana i u drugim odnosima. Neophodno je, dakle, adekvatno pravo, ali ono nije uvek dovoljno. Adekvatno pravo se mora primenjivati, odnosno njegova primena mora biti obezbedena. 9. Zaključna razmatranja Kao što se može videti iz sada važećih zakona ne postoji jasna koncepcija regulisanja svih bitnih odnosa u oblasti radnih odnosa. Jasno se to vidi u slučaju Zakona o osnovnim pravima iz radnih odnosa koji sadrži odredbe koje ravnopravno tretiraju kolektivne ugovore i opšte akte, a zatim sa odredbama, u delu o kolektivnim ugovorima, opšte akte učine zamenljivim kolektivnim ugovorima, da bi izmenama Zakona kolektivni ugovori postal! glavni ili jedini, autonomni opšti akti. Najnoviji tekst Predloga zakona o osnovama radnih odnosa, opet na drugačiji način uvodi opšte akte, u regulativu. U Zakonu o radnim odnosima R. Srbije, kada se govori o odlučivanju o pravima ne odreduje se organ koji donosi odluku da bi se u 51. 106. za sve te odredbe odredilo da odluku donosi direktor. Ne ulazeći ovde u pitanje adekvatnosti till rešenja treba reći da je očigledno i tek je na kraju odredeno koja koncepcija odlučivanja treba da bude primenjena. U najnovijem tekstu Predloga zakona o osnovama radnih odnosa, odredeno je da 5e se radni odnos zasnivati ugovorom o radu, i da lica koja su već zasnovala radni odnos neće naknadno zaključivati ugovor o radu. To znači, da koncepcijski nije raščišćeno da li je Ugovor o radu samo osnov zasnivanja radnog odnosa ili ce se Ugovorom o radu i regulisati odnosi. Prema ovim odredbama, izgleda da je Ugovor o radu samo osnov zasnivanja radnog odnosa, a radni odnosi se tretiraju kao ugovorni. To je očigiedno kontradikcija. 2. Trzišni odnosi podrazumevaju da se regulisanje radnih odnosa pretežno ostvaruje kroz obavezno ili dobrovoljno kolektivno ugovaranje. Ipak se deo odnosa reguliše jednim ili više zakona.

1 Evo jednog primera. U posli (u bloku 70 na Novom Beogradu) oko 13 čas. službenica dobija prijem preporučenog pisma uz izjavu: "Primo-predaja-Idite tamo i čekajte”. Na pitanje koliko da čekamo odgovore da ne zna. Posle nekoliko minuta izdaje jedno preporučeno pismo, a na molbu da primi preporučeno pismo, počinje da viće "Šta sam ja rekla - ne možc". Na tvrdnju stranke da je po zakonu dužna da primi pismo, viče: "Koji zakon", uz udaranje po ispruženom kovertu. Na pitanje kako se zove podsmeva se strand, a na pitanje gde je upravnik, kaže da takvog oni nemaju. Stranka napušta poštu neobavljena posla. Ovo je maio grublji primer, ali slična ponašanja gledano godinama na raznim mestima.

233

TRŽIŠTE RADA IRADNO ZAKONODAVSTVO