Pravo i privreda

Dr Zoran Ivošević, sudija Vrhovrwg suda Srbije

NOVA SUDSKA PRAKSA U RADNIM SPOROVIMA

Sudska praksa u nas nije izvor prava. Nju stvaraju sudovi, primenjujudi pravne norme ustava, zakona i opštih akata na konkretne životne događaje. Pošto je život inventivniji od tih normi, njihova primena nije puko kalemljenje ustajalih propisa na život, već stvaraladka delatnost njihovog ukrštanja sa životom, koja uvek daje sveže plodove na "zelenom stablu života . Pošto korene tog stabla stalno nalivaju potoci teorije, njegovi plodovi usporavaju proces starenja propisa, produžavajudi im život dak i kad su beznadežno bolesni. Zato praksa i teorija i žive u neraskidivoj simbiozi. Vitalnost sudske prakse odituje se i u primeni Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa ( Službeni list SFRJ br. 62/89 i 42/90) i Zakona o radnim odnosima ("Službeni glasnik R. Srbije", br. 45/91 i 18/92). Savezni Zakon je donet joS u vreme starog saveznog Ustava ali ga je nadživeo upravo zahvaljujudi stvaralačkoj praksi. Republički Zakon je donet na osnovu novog republidkog Ustava ali i radi uskladivanja sa saveznim Zakonom oslonjenim na stari savezni Ustav. Njihovo protivredno poreklo, nije međutim, onemogudilo sudove da stvaraju konzistentnu praksu. Aktuelna sudska praksa u sporovima iz radnih odnosa nije nova po propisima na osnovu kojih je stvarana, ved po sudovima koji su je stvarali. Tu praksu od 1. januara 1992. godine izgraduju sudovi opšte nadležnosti, primenjujudi materijalne propise na osnovu kojih su ove sporove rešavali i bivši sudovi udruženog rada. To govori da sudska praksa ima svoj samostalni život u stalnom kretanju. Ona ne bi ostala ista i da sudovi uđruženog rada nisu ukinuti. Njihovo nestajanje je, medutim, vratilo sporove iz rađnih odnosa državnim suđovima, koji njihovom rešavanju daju i svoj pedat. Zato toj praksi i pristaje atribut "nova". Razume se, ona nije sasvim nova. Nije, dak, ni pretežno. Sudovi opšte nadležnosti su uglavnom prihvatili raniju sudsku praksu tako da nije prekinut kontinuitet u njenom stvaranju. Ali je oni nisu preuzeli nekritidki tako da je stalno bogate novinama. Ovaj referat se njime i bavi. Izlaže ih po oblastima, imajudi u vidu praksu Vrhovnog suda Srbije. 1. Autonomno uredivanje radnih odnosa Novi život radnog prava odvija se u ambijenlu koleklivnih ugovora. Odnos između opšteg, posebnog i pojedinadnog kolektivnog ugovora, nije isti kao Sto je bio odnos izmedu samoupravnog sporazuma, statuta i drugih opštih akata, koji se zasnivao na principu pune saglasnosti, rede nesuprotnosti. Koleklivni ugovor slabije pravne snage uskladen je sa koleklivnim