Pravo i privreda

ugovorom jače pravne snage, ako je za radnika jeđnako povoljan ili povoljniji (rešenje Rev. 4573/93 od 11. 01. 1994. godine). Nije uskladen, ako je ncpovoljniji. Ukoliko je povoljniji, on je uskladen i kad se od njega razlikuje. lako su kolektivni ugovori postali osnovni instrument! autonomnog uredivanja radnih odnosa, opšti akti nisu sasvim iščezli. Jedini izvorni opšti akt je pravilnik o sistematizaciji radnih mesta koji donosi direktor. Ranije je to bilo nezamislivo. Sada je, medutim, bez dejstva pravilnik o sistematizaciji usvojen na seđnid radničkog saveta (rešenje Rev. 3993/93 od 7. 12. 1993. godine). Ostali opšti akti mogu postojati samo kao supstituti kolektivnih ugovora, u smislu člana 121. stav 2. Zakona o radnim odnosima. Oni se najčešće odnose na disciplinsku odgovornost. Zato i treba reći da odredbe o toj odgovomosti ne moraju biti predmet posebnog opšteg akta, već mogu biti i deo opšteg akta koji uređuje širu oblast (presuda Rev. 4834/93 od 2. 02. 1994. godine). Još uvek postoji izvestan broj opštih akata usvojen u vreme Zakona o udruženom radu. Pojedine njihove odredbe mogu se primenjivati, ako nisu u suprotnosti sa važećim zakonom (rešenje Rev. 1898/92 od 18. 06. 1992. godine). Autentično tumačenje odredaba opšteg akta daje njegov donosiiac. Njime se one mogu objasniti, ali ne i izmeniti (presuda Rev. 2547/93 od 15. 07. 1993. godine). 2. Zasnivanje radnog odnosa Odluku o izboru kandidata po oglasu za zasnivanje radnog odnosa donosi, po pravilu direktor, koji i organizuje proces rada. Stoga, drugostepeni organ tu odluku može potvrditi, poništiti ili ukinuti, ali je ne može preinačiti i izabrati drugog kandidata (presuda Rev. 4591/93 od 11. 01. 1994 godine). Izabrani kanđidat može imati i rezervu, ali "rezervni kandidat" može biti primljen samo ako izabrani odustane pre stupanja na rad (presuda Rev. 3698/93 od 10. 11. 1993. godine). Ako učesnik oglasa pobija samo odluku o izboru kandidata, ne mogu se uzeti u obzir razlozi koji dovode do poništavanja oglasa u celini (presuda Rev. 1977/93 od 10. 06. 1993. godine). U slučaju da sud poniSti samo odluku o izboru kandidata, nadležni organ ponovo odlučuje o izboru kandidata prema stanju stvari i propisima iz vremena zaključenja oglasa (presuda Rev. 3000/93 od 21. 09. 1993. godine). Pored učesnika oglasa tužbu povodom zasnivanja radnog odnosa može podneti i izabrani kandidat (na primer: ako bude primljen na odredeno umesto na neodredeno vreme ili sa nepunim umesto sa punim radnim vremenom), ali to nije spor povodom oglasa već o zaštiti prava iz radnog odnosa (rešenje Rev. 3278/93 od 22. 10. 1993. godine). Ako odluka o izboru bude poništena izabrani kandidat može izjaviti reviziju i kad poslodavac koji je raspisao oglas, propusti da to učini. (Presuda Rev 1977/93 od 10. 06. 1993. godine). Rađni odnos se, u određenim slučajevima, može zasnovati i bez oglasa. Najčešći osnovi su preuzimanje i stipendiranje. Radnik može dati pristanak na preuzimanje izričito ili prećutno (rešenje Rev. 3799/93 od 24. 11. 1993. godine). Odluka o prijemu stipendiste ima deklaratomi karakter, jer se njome samo izvršava ugovor o stipendiranju (presuda Rev. 3417/92. od 12. 11. 1992. godine). 3. Radni odnos na odredeno vreme Radni odnos na odredeno vreme može se zasnovati samo u zakonom predviđenim slučajevima. Oni su izuzetak od pravila da se radni odnos uspostavlja na neodredeno vreme. Stoga, radnik koji zasnuje radni odnos na odredeno vreme van slučajeva kada je to dopušteno, uspostavlja ipso iure, radni odnos na neodredeno vreme, bez obzira što takva odredba više u zakonu ne postoji (rešenje Rev. 1081/93 od 8. 04. 1993. godine). Izuzeci se primenjuju

236

Dr Zoran Ivošević, sudija Vrhovnog suda Srbije