Pravo i privreda

Disciplinske mere su; javna opomena, novčana kazna i prestanak radnog odnosa. Prve dve se izriču fakultativno. Najtcža mera se izriče obligatno, aii se kolektivnim ugovorom ili opštim aktom može predvideti i njeno fakultativno izricanje, s tim što uslovi za to ne mogu biti blaži od uslova za njeno obligatno izricanje (presuda Rev. 4108/93 od 22. 12. 1993. godine). Kad radnik učini više povreda radnih obaveza, za obligatno izricanje mere prestanka radnog odnosa dovoljno je da bar jedna spada u red tcžih povreda za koje zakon vezuje izricanje najteže mere (presuđa Rev. 927/93 od 25. 03. 1993. gođine). U opštem kolektivnom ugovoru uslovi za izricanje ove mere su odredeni alternativno, tako da je dovoljan samo jedan od njih (presuda Rev 4067/93 od 22. 12 1993. godine). Odlaganje izvršenja disciplinske mere nije mogućno od 4. 08, 1991. godine, kada je stupio na snagu važeći Zakon o radnim odnosima (presuda rev. 4107/93 od 22. 12. 1993. godine). Disciplinski postupak može se pokrenuti samo na zahtev ovlašćenog organa (rešenje Rev. 3257/93 od 14. 10. 1993. godine). U prvostepenom postupku radniku se urednira pozivanjem i dostavljanjem zahteva mora omogućiti da bude saslušan (presuda Rev. 3932/93 od 7. 12. 1993 godine) a njegova je stvar da li će to iskoristiti ili ne. Kad je reč o radniku u pritvoru dovoljno je da se od njega uzme pismena izjava (rešenje Rev. 5011/92 od 28. 01. 1993. godine). Uskraćivanje braniocu radnika da prisustvuje raspravi dovoljan je razlog za poništavanje izrečene disciplinske mere (presuda Rev. 3932/93 od 7. 12. 1993. godine). U drugostepenom postupku radniku se ima omogućiti da prisustvuje sednici na kojoj se odlučuje o njegovom prigovoru, ali se to pravo respektuje i objavljivanjem akta o sazivanju sednice sa đnevnim redom (rešenje Rev. 5011/92 od 28. 01.1993. godine). Pre dmgostepenog odlučivanja zatražiće se mišljenje sindikata, ali propust da se to učini neće imati za posledicu poniStenje mere ako se, s obzirom na okolnosti slučaja, može zaključiti da bi ono bilo negativno po radnika (presuda Rev. 1883/93 od 11. 05. 1993. godine). Ako je pri odlučivanju o prigovoru postojao kvorum, drugostepeni organ ne može o izjavljenom prigovoru odlučivati ponovo (presuda Rev. 4620/92 od 14. 01. 1993. godine). Prigovor ima suspenzivno dejstvo, jer odlaže izvršenje mere sve dok se o njemu ne odluči. Ćutanje o prigovoru ne utiče na zakonitost izrečene mere, već samo na mogućnost njenog izvršenja (presuda Rev. 2745/93 od 10. 08. 1993. godine). Zato se mera ne može izvršiti pre no što se odluči o prigovoru. Ako se ipak izvrši, radnik se ima vratiti na rad nezavisno od zakonitosti izrečene mere (rešenje Rev. 2745/92 od 20. 08. 1992. godine). I ne samo to: za sve to vreme teku rokovi zastarelosti vođenja disciplinskog postupka pa se može desiti da prvostepena odluka ne bude pravilna a da sud, zbog zastarelosti, vrati na rad prevremeno odstranjenog radnika (presuda Rev. 4346/92 od 24. 12. 1992. godine) Propisi o zastarelosti disciplinskog postupka primenjuju se neposredno i ne iziskuju usklađivanje kolektivnih ugovora, odnosno opštih akata sa zakonom (presuda Rev. 1702/93 od 27 05. 1993. godine). Zastarelost teče i za vreme vodenja drugostepenog postupka (presuda Rev. 4992/93 od 2. 02.1994. godine). Ako se zastarelost računa od saznanja, rok počinje od dana kada je ono doprlo do organa nadležnih za pokretanje disciplinskog postupka (presuda Rev. 2138/93 od 17. 06. 1993 . godine) Postupak pred sudom ne prekida zastarelost vodenja disciplinskog postupka (presuda Rev. 1104/93 od 8. 04. 1993. godine). Postupak suđske zaštite u sporu o đisciplinskoj odgovornosti može da pokrene samo radnik (presuda Rev. 272/94 od 7. 02. 1994. godine). To je spor o zakonitosti u kome sud nema punu jurisdikciju: izrečenu meru može ukinuti ili poništiti, ali je ne može menjati (presuda rev. 3363/93 od 10. 11. 1993. godine). Sud se ne može baviti ni celishođnošću disciplinske mere (presuda Rev. 4873/93 od 2. 02. 1994. godine), ali može ispitivati istinitost činjenica na kojima se ona zasniva (presuda Rev. 3182/93 od 7. 10. 1993. godine). Ocenjujući zakonitost mere, sud može vršiti i prekvalifikaciju radne povrede, ne menjajući njen činjenični identitet (reSenje Rev.

240

Dr Zoran Ivošević, sudija Vrhovnog suda Srbije