Pravo i privreda

Zakon predviđa i osnove za prestanak radnog odnosa po sili zakona, ali je nova praksa u primeni ovih osnova bila skromna. 12. Posebni režimi radnih odnosa Posebni režimi radnih odnosa dolaze do izražaja u radnim sporovima: direktora i drugih rukovodedh radnika, radnika pod posebnom zaStitom, radnika u Skolama i radnika u državnim organima. Sporovi direktora tiču se, gotovo isključivo, primene propisa o poslovodnom organu društvenog preduzeća. Imenovanje direktora vrši se u postupku konkursa koji se sprovodi po Zakonu o preduzećima a spor o tome karakteriše odsustvo interne zaštite. Razrešenje direktora vrši se po odredbama statuta, s tim Sto se sudska zaStita ostvaruje po opStim propisima o rađnim odnosima, uz prethodnu primarnu zaSlitu. Rukovodeće radnike imenuje, bez mandata, direktor, putem oglasa ili rasporedivanja pa ih on u svako doba može i razrešiti đužnosti (presuda Rev. 2465/93 od 15. 07. 1993 godine) upućivanjem na drugo rukovodeće ili nerukovodeće radno mesto (presuda Rev. 2465/93 od 15. 07. 1993. godine). Posebnu zaštitu uživaju invalidi, žene i omlađina. Kad je red o invalidima, oni najčeSče tu zaštitu koriste u vezi sa primenom propisa o raspoređivanju i "tehnološkom višku." Raspoređivanje invalida ne zavisi samo od stručne spreme nego i od preostale radne sposobnosti (reSenje Rev. 2887/93 od 14. 09. 1993. godine), ali je ono u rukama poslodavca, a ne fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, koji može samo okvirno odredili poslove za koje invalid ima radnu sposobnost (reSenje Rev. 3572/92 od 19. 11. 1992. godine). Invalid može biti proglašen "tehnološkim viSkom", ali se prema njemu ne može primeniti ni jedno od prava iz Clana 24. Zakona o rađnim odnosima, bez njegove saglasnosti (presuda Rev. 2367/93 od 8. 07. 1993. godine). Ali invalid koji je ostvario pravo na punu penziju ne uživa zaštitu u primeni propisa o "tehnoloSkom viSku" (presuda Rev. 595/94 od 2. 03. 1994. godine). Žene uživaju posebnu zaStitu u mnogim domenima rada. O tome nema mnogo sporova, Sto je znak da se njihova posebna zaStita uglavnom poštuje. To važi i za omladinu. Poseban režim u Skolama produkt je propisa o osnovnim, srednjim, višim i visokim Skolama. Odluka o nostrifikaciji strane diplome deluje retroaktivno, pa je izbor nastavnika zakonit i kad je nostrifikacija izvršena i posle zaključivanja oglasa (presuda Rev. 4693/93 od 19. 01. 1994. godine). Nastavnici i saradnici fakulteta su u radnom odnosu na neodredeno vreme, bez obzira Sto se biraju u odredeno zvanje na odredeno vreme, tako da prestanak zvanja ne povlači i prestanak radnog odnosa (reSenje Rev. 2466/93 od 17. 07. 1993. godine). Poseban režim u državnim organima produkt je Zakona o radnim odnosima u državnim organima. Odredbe ovog zakona isključuju primenu matičnog Zakona o radnim odnosima, ali ako tih odredaba nema, supsidajarno se primenjuju odredbe matičnog zakona. ZapoSljavanje u državnim organima je specifično po uslovima ali ne i po načinu zasnivanja radnog odnosa, jer se primenjuje postupak javnog oglašavanja, pri čemu "tehnoloSki viSak" u drugom organu nema prioritet nad ostalim kandidatima (presuda Rev. 4618/92 od 14. 01. 1993. godine). Pored zaposlenih u državnim organima rade i postavljena lica, s tim Sto ona mogu na istom radnom mestu vršiti i različita službena ovlaSćenja, ako je za svako od njih doneseno posebno reSenje (presuda Rev. 2710/93 od 10. 08. 1993. godine). Plata u državnom organu ostvaruje se zavisno od zvanja (presuda Rev. 1122/93 od 8. 04. 1993. godine), koje je uslovljeno stepenom stručne spreme i složenošću poslova. Plata zavisi od stepena stručne spreme i kad radnik obavlja poslove za koje se traži viši stepen stručne spreme od onog koji ima (presuda Rev. 3992/93 od 7. 12. 1993. godine). Status "tehnoloSkog viSka" u državnom organu, stiče se jednostavnije: smanjenjem broja radnih mesta i ponovnim rasporedivanjem broja zaposlenih i postavljenih lica, pri čemu u taj status ulaze oni koji su ostali nerasporedeni.

243

NOVA SUDSKA PRAKSA U RADNIM SPOROVIMA