Pravo i privreda

Ako se zbog podele glasova ne đobije većina ni za ni protiv prigovora, donesena prvostepena odluka ostaje na snazi (presuda Rev. 2238/93 od 1. 07. 1993. godine). Propust da se zatraži mišljenje sindikata neće imati za posledicu poništavanje pobijene odluke, ako se, s obzirom na okolnosti slučaja, može zaključiti da bi ono bilo negativno po radnika (presuda Rev. 1583/93 od 13. 05. 1993. godine). 17. Sudska zaštita Sudska zaštita je mogućna ako postoji povreda prava iz radnog odnosa. Bez nje radnik nema pravnog interesa za tužbu, što isključuje sudsku zaštitu (rešenje Rev. 350/93 od 18. 02. 1993. godine). Sudska zaštita se ostvaruje kad su ispunjena dva uslova: 1) uslov dopuštenosti je prethodno podnošenje prigovora, (rešenje Rev. 1124/93 od 8. 04. 1993, godine), 2) uslov blagovremenosti je poštovanje prekluzivnog roka za tužbu 15 dana posle dostavljanja konačne odluke, odnosno isteka roka u kome je ona trebalo da bude doneta (rešenje Rev. 1722/93 od 27. 05. 1993. godine). Prigovor se ne podnosi samo kad se ostvaruje novčano potraživanje (zarada, naknade zarađe i druga lična primanja). Rok za tužbu ističe poslednjeg dana makar on pao u dan kad sud ne radi (rešenje Rev. 2727/93 od 10. 08.1993. godine). Tada nastupa i prekluzija. Ona ne deluje samo prema radnicima koji nisu u stanju da rasuduju i upravljaju svojim postupcima (rešenje Rev. 2517/92 od 2. 07. 1992. godine). Ako radnik zatraži sudsku zaštitu bez prethodnog obraćanja drugostepenom organu interne zaštite, sud će tužbu ustupiti tom organu da o njoj ođluči kao o prigovoru, ukoliko nade da je u momentu podnošenja tužbe rok za prigovor još bio otvoren (rešenje Rev. 1542/93 od 13. 05. 1993. godine). U tom slučaju prekinuće postupak do donošenja drugostepene odluke, odnosno isteka roka u kome je ona trebalo da bude doneta (rešenje Rev. 4652/93 od 19 01. 1994. godine). Potom će nastaviti postupak. Propuštanje roka za tužbu protiv prvostepene odluke o prestanku radnog odnosa, u slučaju ćutanja o prigovoru dovodi do gubitka prava na tužbu ali ne i do gubitka radnog odnosa, pošto se donesena odluka ne može izvršiti sve dok se o prigovoru ne odluči (rešenje Rev. 2259/93. od 1. 07. 1993. godine). Sud u radnom sporu nema punu jurisdikciju pa odlučuje o zakonitosti donesene odluke, ali ne može odlučivati o samim pravima, obavezama i odgovornostima radnika, ako nije drukčije određeno (presuda Rev. 4691/93 od 26. 01. 1994. godine). Drukčije odredeno u sporovima o zaradi, naknadi zarade i drugim ličnim primanjima, kao i o naknadi štete. Njih sud reSava punom jurisdikcijom. Kad poništi odluku koja je predmet spora sud nalaže uspostavu pređašnjeg stanja. U slučaju poništavanja odluke o prestanku radnog odnosa, sud radnika vraća na rad, osim ako izjavi da to ne želi (presuda Rev. 2746/92 od 24.11.1992. godine). Tako je i kod poniStavanja odluke o rasporedivanju i suspeniziji. 18. Izvršenje sudsWh odluka Pravosnažnu sudsku odluku donesenu u postupku zaštite prava radnika izvršava direktor, odnosno rukovodedi radnik kome ovo ovlašćenje đirektor prenese. Neizvršavanje sudske odluke sankcionisano je kao krivično delo, prekršaj i teža povreda radne obaveze koja povlači obligatno izricanje mere prestanka radnog odnosa. Ako pravosnažna sudska odluka ipak ne bude izvršena, radnik može tražiti njeno prinudno izvršenje po propisima Zakona o izvršnom postupku. Pošto se iz\Tšavaju samo kondem-

246

Dr Zoran Ivošević, sudija Vrhovnog suda Srbije