Pravo i privreda

Prof, dr Borivoje Šunderić, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu

PRAVNI OKVIRI UREĐIVANJA RADNIH ODNOSA

I. Prethodne napomene o temi Rasprava o ovoj temi otvara vrlo interesantna ali istovremeno i veoma značajna pitanja koja se nameću ili bolje rečeno koja proizlaze iz potrebe i u vezi sa potrebom izgradnje pravnog sistema primerenog jednoj modernoj, pravnoj, dcmokratskoj, socijalnoj i po sve državi u kojoj se privređivanje zasniva na zakonitostima tržišta. Tema je, dakle, sastavni deo jednog globalnog, može se reći, projekta koji ima za cilj da doprinese reform! pravnog sistema na teritoriji jugoslovenske države. Naša obaveza zadire same u jedan segment ovako globalno postavljenog zadatka i tide se izgradnje radnog zakonodavstva shvaćenog u najš'irem smislu reči. Najava reforme ove grane prava, koja bi se, kako je istaknuto, temeliiia na tržišnim principima, izvršena je donošenjem Amandmana 1988. god. na Ustav od 1974. god. Od tada pa do danas stvoreno je jedno zakonodavstvo za koje se može reći, ne samo da je dosta obimno i difuzno, nego i da je po svojoj koncepciji refleks odnosa koje, pre svega, moramo prevazići nezavisno od toga da li nam se to dopada ili ne. Sigurno je da je glavna odiika pozitivno važećeg zakonodavstva, pored navedenih, odsustvo u njemu tržišne koncepcije a samim tim i neophodne sadržine preko koje bi se ta koncepcija izrazila. Trenutnom stanju u oblasti radnog prava, posmatrano kako po pojedinim institutima tako i u celini, odlučujuće su doprineli, s jedne strane, faktor ideologije i politike čiji je uticaj bio dominantan i, s druge strane, odsustvo uticaja faktora struke, tj. postojećeg nivoa stručnog znanja u naSoj zemlji. Nismo sigurni da je moguće otkloniti uticaj ideologije i politike na koncepciju i sadržinu radnog prava, ali je moguće da se ona u odredenoj meri neutralise argumentima struke čiji uticaj na razvoj treba pojačati. U vezi sa ovim prvim faktorom treba ukazati da je na delu ideologija i politika formirana na podlozi društvene svojine i samoupravljanja koja je svoj vrhunac doživela u Ustavu od 1974. god. i Zakonu o udruženom radu. Ova i ovakva ideologija je, bar se nama tako čini, izvršila presudan uticaj na sadašnje zakonodavstvo, a ne, dakle, ideologija formirana na tlu tržišnog i pluralnog društva. Ugradivanju stare ideologije u radno zakonodavstvo su dorpineli, ne samo državni organi, nego i sindikat kao radnička organizaeija i privredna komora kao poslodavačka organizaeija. Verovatno da je prisutnost ovog faktora doprinelo, još uvek, zadržavanju starog pristupa radu i radnim odnosima, a samim tim i sferi ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih i nezaposlenih lica. Najbolji dokaz za ovu tvrdnju jeste činjenica da je radni i socijalni koncept tzv. privati-