Pravo i privreda

bilo da ih oni crpe neposredno ili posredno iz njega. Polazeći od toga da je Jugoslavija sastavljena od dve republike članice i da one imaju svoju organizaciju i nadležnosti postavlja se prethodno pitanje u čiju nadležnost spada regulisanje rada i radnih odnosa, tj. da li je ono u nadležnosti savezne države ili država članica ili je, pak, ova nadležnost podeljena izmedu njih. Raspodela nadležnosti između federacije i federalnih jedinica izvršena je u Jugoslaviji, kao i u drugim federacijama, 1 saveznim Ustavom. Određbe saveznog ustava od značaja za pitanje raspodele nadležnosti nalaze se u prvom, đrugom i četvrtom odeljku. Inače, načelno posmatrano raspodela nadležnosti u federativnim državama može biti izvršena tako; 1. da određene materije budu u isključivoj nadležnosti federacije; 2. da ono što nije u isključivoj nadležnosti federacije bude u isključivoj nadležnosti federalne jedinice; 3. da ista materija bude predmet regulisanja i od federacije i od federalne jedinice (paralelna nadležnost) i 4. da određenu materiju reguliSe bilo federacija bilo fedcralna jedinica (konkurentna nadležnost). Prva dva slučaja spadaju u tzv. mođele čiste nadležnosti, a druga dva u modele tzv. mešovite nadležnosti. Ustavni režimi raspodele zakonodavne nadležnosti u saveznim državama pokazuju da nema-tzv. čistih modela raspodele normativnih funkcija, već da se sve više pojavljuje potreba za postojanjem tzv. mešovitih modela. 2 NaSa tema zahteva da se uloži, bar, minimum napora da se osvetle dva navedena modela mešovite nadležnosti. Paralelna nadležnost podrazumeva da istu zakonsku materiju mogu da reguliSu i federacija i federalne jedinice. Radi se o materijama u kojima federacija donosi zakone u kojima utvrđuje odredena načela, osnove ili okvire koji će važiti za celu teritoriju savezne države, a države članice donose detaljnije propise u skladu sa svojim specifičnim uslovima i potrebama. 3 Kod paralelne nadležnosti zakon federacije i federalne jedinice se medusobno dopunjuju i predstavljaju jedinstveno zakonodavstvo kojim se vrši celovito regulisanje date materije. Za razliku od paralelne nadležnosti, kod konkurentne nadležnosti nema mogućnosti da istovremeno postoje i savezni zakon i zakon federalne jedinice u istoj materiji, nego samo jedan od njih. 4 Federalna jedinica, kod ove nadležnosti, može regulisati odredenu materiju samo ukoliko to nije učinila savezna država. Kad savezna država reguliSe ovu materiju prestaje važnost zakona države članice. 5 Treba reći da paralelna nadležnost ne mora biti propisana ustavom, već da se može pojaviti kao posledica odnosa saveznog zakonodavca prema materiji koja je predmet regulisanja. Naime, savezna država može sama proceniti dokle će, po obimu i sadržini, svojim zakonom regulisati odredenu materiju, a šta će ostaviti federalnim jedinicama u nadležnost (kao primeri navode se ustavi SAD, Švajcarske i Australije). Ovde je značajno pomenuti i jedno sredstvo koje je u funkciji raspodele nadležnosti u federativnim državama. Radi se o sredstvu koje je poznato pod nazivom "pretpostavka nadležnosti". Ovo sredstvo se primenjuje onda kada ustavom nisu do kraja precizirane nadležnosti za regulisanje odredenih odnosa zato Sto to nije bilo moguće u potpunosti izvesti ili zato

1 Dr. Miodrag Jovičić, Savremeni federalizam, Beograd 1973. god. str. 150. 2 ibid. str. 164. 3 Dr. Miodrag Jovičić, Podela nonnativne funkcije u savremenim federacijama, str. 65. u publikaciji "Aktuelna pitanja podele nonnativne funkcije izmedu federacije i republika, Beograd, 1970, god; Dan Gjanković, Podela nonnativne funkcije u federacijama između saveznih organa i organa federativnih jedinica, str. 23, u publikaciji "Podela nonnativne funkcije između organa različitih političko-teritorijalnih jedinica, Beograd, 1966. god. 4 Dr. Miodrag Jovičić, Podela nonnativne funkcije u savremenim federacijama, op. cit. str. 64. 5 Ibid, str. 64.

253

PRAVNIOKVIRI UREĐIVANJA RADNIH ODNOSA