Pravo i privreda

naučno-istraživački i umetnički rad; zapošljavanjem invalidnih lica i invalida rata, učesnika oružanih akcija posle 17. 08. 1990. godine i dr. Pređlogom zakona o budžetu Republike Srbije za 1994. godinu opredeljen je, deo sredstava za ove namene. Aktivnim uključivanjem države u rešavanje problema viška radnika, postepeno će se stvarati uslovi za jačanje: tržišnih elemenata poslovanja naših preduzeća i njihove konkurentnosti na svetskom tržištu, čime bi i ona sama postala atraktivnija za direktna inostrana ulaganja. To će usloviti postepeno oživaljavanje i rast privredne aktivnosti i proizvodnje i intenziviranje privrednog razvoja, kao jeđinog izvora progresa društva. Programom rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka Jugoslavije predviđeno je slobodno formiranje zarada u tržišno orijentisanim preduzećima i usklađivanje zarada u monopolskom sektoru, javnim pređuzećima i javnim službama sa kretanjem zarada u privredi. U cilju operacionalizacije ovog dela programa, Vlada Republike Srbije donela je Uređbu o zaradama za vreme primene sankcija međunarodnih organizacija, koja se primenjuje počev od obračuna i isplate zarada za đecembar 1993. godine. U skladu sa navedenom Uredbom, zarade, odnosno plate obračunavaju se i isplaćuju u skladu sa kolektivnim ugovorom, zakonom i drugim propisima, pri čemu je poslodavac dužan da zaposlenom isplati najmanje garantovanu zaradu, koja od primene programa iznosi 20 novih dinara. Isplata garantovane zarade ima apsolutni prioritet, pre svih đospelih obaveza. Visinu garantovane zarade utvrđuje Vlada, po pribavljenom mišljenju Sindikata i Komore, a obezbeđuje poslodavac. Kada poslodavac nije u mogućnosti da je isplati, garantovanu zaradu obezbeđuje država, preko Fonda za isplatu najnižih zarada i naknađa. Zarade zaposlenih u tržišno orijentisanim preduzećima isplaćuju se slobodno, bez ograničenja, u skladu sa kolektivnim ugovorom. Cena rađa za najjednostavniji rad, odnosno osnovica za obračun i isplatu zarada, utvrđuje se autonomnom voljom, u postupku pregovaranja, poslodavaca i zaposlenih (većinski sindikat). Zarade se isplaćuju u skladu sa finansijskim rezultatom, odnosno raspoloživim sredstvima preduzeća. U skladu sa programom, Uredbom o zaradama je predviđeno da se utvrdi minimum zajedničkih osnova za uredivanje zarada, naknada i ostalih primanja u javnim preduzećima i javnim službama. Pripremljene su Zajcdničse osnove za zaključivanje, odnosno izmenu i dopunu pojedinačnih kolektivnih ugo 'ore u javnim preduzećima čiji je osnivač Vlada Republike Srbije. U skladu sa Zajedničkim osnnvama, najnižu cenu rada za najjednostavniji rad (osnovicu za obračun i isplatu zarada) utvrdivala bi Vlada, polazeći od kretanja zarada u privredi Republike. Upravni odbor javnog preduzeća, na obrazloženi predlog sindikata i direktora, mogao bi da, u zavisnosti od poslovnog - finansijskog rezultata javnog preduzeća uveća osnovicu za 50% i smanji najviše do iznosa garantovane zarade. Do zaključivanja izmena i dopuna kolektivnog ugovora za javna prduzeća, osnovicu za obračun i isplatu zarada utvrduje upravni odbor javnog preduzeda, uz saglasnost Vlade, odnosno nadležnog organa osnivača. U javnim službama se takode primenjuje sistem kolektivnog ugovaranja, s tim da u prelaznom periodu do zaključenja izmena i dopuna kolektivnih ugovora, osnovicu za obračun i isplatu zarada utvrduje Vlada. Pripremljene su, takođe, Zajedničke osnove za zaključivanje, odnosno izmene i dopune posebnih kolektivnih ugovora za javne službe. Zajedničkim osnovama predloženo je da se utvrdi jedinstvena osnovica za isplatu zarada za sve zaposlene čije se zarađe obezbeđuju iz budžeta, koju bi, polazeći od kretanja zarada u privredi, utvrdivala Vlada, uz prethodno pribavljeno mišljenje Sindikata. Utvrdeni su i jedinstveni koeficijenti za poslove slične složenosti, odgovornosti i uslova rada, kao i jedinstveni dodatni koeficijenti za

260

Gordana Basta, savetnik tninislra za rad, boračka i socijalna pitanja Srbije