Pravo i privreda

univezalno pravo od opšteg interesa za svaku nezaposlenu porodilju i to za prvo troje dcce. a u opštinama sa negativnom stopom prirodnog priraštaja i za čelvrto dete i to u trajanju od godinu dana za svako dete. utvrđeno je u visini od 30% od prosečne zarade ostvarene u Republici u mesecu u kome se vrši isplata, a koristi ga oko 40.000 lica. Predviđeni su povoljniji uslovi za ostvarivanje dodatka na decu koji sada koristi oko 320.000 dece i čija se visina kreće od 20% za prvo dele, do 30% od prosečne zarade po zaposlenom u Republici u mesecu u kome se vrši isplata, za treće dete. Takođe, povećano je učešće u regresiranju troškova boravka dece u predgkolskim ustanovama sa 70% na 80% od ekonomske cene prosečno po detetu, i konstituisano novo pravo na jednokratnu novćanu pomoć za opremu novoređenčeta u visini prosečne zarade ostvarene u privredi Republike u mesecu u kome se vrši isplata. U ovoj oblasti kao prava od opšteg interesa, koja se fmansiraju iz budžeta Republike utvrđena su i boravak trećeg deteta u predškolskim ustanovama u opštinama sa negativnom stopom prirodnog priraštaja stanovništva i vaspitno - obrazovni rad sa decom; sa smetnjama u razvoju, bez roditeljskog staranja, na dužem bolničkom lečenju i u godini pred polazak u osnovnu školu u trajanju od 240 satL Utvrđena politika u oblasti društvene brige o deci omogućava: povećanje realnog nivoa prava; poboljšanje kvalileta zaštite dece; ujeđnačavanje uslova za njihov rast i razvoj i adekvatnije zadovoljavanje razvojnih potreba dece, uz povećano učešće sredstava u budžetu Republike za ove namene. U uslovima primene ekonomskih sankcija međunarodnih organizacija i realizacije Programa ekonomskog oporavka realno je očekivati povećanje broja materijalno i socijalno ugroženih građana. U jedinstvenom sistemu socijalne zaštite u Republici, Zakonom o socijalnoj zaštiti i obezberđivanju socijalne sigumosti građana, kao prava od opšteg interesa, koja se finansiraju iz budžeta Repbulike, utvrđena su: pravo na materijalno obezbeđenje; pravo na smeštaj u ustanovu socijalne zaštite ili drugu porodicu; đodatak za pomoć i negu drugog. lica; pomoć u osposobljavanju za rad i usluge socijalnog rađa u ostvarivanju prava od opšteg interesa. U ovom sistemu najviSe je korisnika prava na materijalno obezbedenje (142.608 lica u 62.583 porodice), pri čemu je najviše (73.559 lica) nesposobnih za rad i (47.689) nezaposlenib bez drugih sredstava za život. Ovo pravo može ostvariti pojedinac, odnosno porodica čiji su prihodi ispod nivoa socijalne sigumosti utvrđenog zakonom i koji ne mogu radom ili po osnovu imovine, odnosno prihoda od imovine da obezbede neophodna sredstva za egzistenciju. Bitna novina je što se štiti porodica u celini i što je od uticaja za ostvarivanje prava ukupan materijalni položaj porodice. Visina prava kreće se ođ 50% do 100%, zavisno od broja članova porodice, od prosečne zarade ostvarene u privredi opštine u kojoj korisnik živi, u mesecu u kome se vrši isplata. Dodatak za pomoć i negu drugog lica utvrđen je na jednstvenom nivou za korisnike i iznosi 40% od prosečne zarade ostvarene u Republici u mesecu u kome se vrši ispalata, pri čemu ovo pravo koristi oko 15,500 građana. Država posebnu pažnju posveđuje sveobuhvamoj brizi prema ded sa smetnjama u razvoju, bez roditeljskog staranja, duševno obolelim licima, hendikepiranim i starim licima, koja su smeštena u 68 ustanova socijalne zaštite, koje osniva Republika i čija se delatnost i funkcionisanje u velikoj meri finansira iz budžeta Republike, uz skromno učešće samib korisnika i srodnika. Ograničeni bilansi neophodno uslovljavaju da se sistemskim rešenjima i drugim merama obezbedi najracionalnije ponažanjc u raspolaganju sredstvima socijalne zaštite, uz istovremeno postizanje kvalitetnije zaštite građana, koji bez pomod đržave ne mogu obezbediti mini-

262

Gordana Basta, savelnik ministra za rad, boračka i socijalna pitanja Srbije