Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

XX. sednica 26. februara 1921. godine.

119

Sima Markovič: Gospodo, ja mislim, da bi ovaj odeljak o državnim vlastima trebalo da počne сл. jednim članom, koji bi bio analogno onome članu, kojim je počet taj isti odeljak u našem starom ustavu a koji je našao mesta još u nekim nacrtima usta\ a kao što je nacrt Ustava g. Stojana Protića i svih onih koji su mnogo demokratskiji i mnogo bolji nego što je ovaj reakcionarni projekat vlade g. Pašića. Taj prvi član u ovome odeljku o državnim vlastima treba da konstatuje, da sve državne vlasti proističu iz naroda i vrše se po odredbama ovga Ustava. Ja ne znam, zašto je taj član izostavljen. On se nameće kao prvi član u odeljku o državnim vlastima i ja mislim, da bi taj stav mogao prihvatiti g. Ministar. (Ministar za Konstituantu Marko Trifković: Ja nisam čuo). Sve državne vlasti proističu iz naroda i vrše se po odredbama ovoga ustava. Kad ste već počeli unositi i priče u Ustav, onda da pričamo nešto, što se tiče naroda, a ne nešto što se tiče Kralja. Ministar za Konstituantu M. Trifkovič: Netačino citirate Ustav od 1888. god- Tamo ne piše tako. Dr. Sima Markovič: Piše. Mi ni star za Konstituantu M. Trifković: Izvinite, evo kako piše tamo: »Sve državne vlasti vrše se po odredbama ovoga ustava«. Dr. Sima Markovič: Ja to i kažem. Ministar za Konstituantu Marko Trifkovič: Vi ste još nešto dodali, što nije u pomenutom Ustavu napisano. Dr. Sima Markovič: Ne, ja sam kazao onako, kako je predvidijeno u nacrtu Ustava g. Stojana Protića: »Sve državne vlasti proističu iz naroda i vrše se po odredbama ovoga Ustava«. To je prva alineja po čl. 38- nacrta Ustava g. St. Protića. Ja mislim, da je to logični početak ovoga odeljka, koji govori o državnim vlastima. Cl. 32. starog Ustava to isto kaže. Kad je reč o zakonodavnoj vlasti, mi, pošto smo pristalice i zakonodavne inicijative i referenduma, predložili bismo da zakonodavnu vlast vrši ne Kralj i Narodno Predstavništvo, nego vrši narod i Narodno Predstavništvo. Jer narod može i direktno da vrši zakonodavnu vlast, a ne samo preko Narodnog Predstavništva. Zato na ovome mestu, kad je reč o zakonodavnoj vlasti, mi tražimo, da se izbriše Kralj, a da se na njegovo mesto postavi narod. Prema tome, taj drugi stav u prvom članu u odeljku o državnim vlastima glasio bi: »zakonodavnu vlast vrši narod i Narodno Predstavništvo.« Treća rečenica u tom prvom članu u ovome odeljku trebala bi da konstatuje, da ustavnu vlast vrši Ustavotvorna Skupština. To su ta tri momenta, koje treba da sadrži prvi član u odeljku o državnim vlastima. Predsednik dr. M. Ninčič: Ima reč gosp. Nedeljko Divac. Nedeljko Divac: Gospodo, ja stojim na gledištu da zakonodavnu vlast može vršiti samo narod, i on

tu vlast može vršiti na dva načina: neposredno ili posredno. Neposredno to je referendum i nisu retki slučajevi da narod treba o pojedinim važnijim pitanjima da neposredno svoje mišljenje i da to mišljenje dobije obavezu zakona ne samo za taj trenutak, kad narod izražava svoje mišljenje nego i vrednost zakona za veći period vremena. To je referendum gospodo, ili neposredno glasanje. Ako narod ne može da glasa neposredno po svima pitanjima zakona što stoji u stvari, onda je jedini put, da narod vrši zakonodavnu vlast posrednim putem ili preko Narodnog PredsVivništva. I s naše socijalističke tačke gledišta, mi, u tom pogledu, ne možemo nikom priznati nikakvo pravo u donošenju zakona izuzev narodu bilo neposrednim putem bilo posrednim putem. Stojeći na tome gledištu, gospodo, mi smo u svome nacrtu, a u članu 48. koji se odnosi na to pitanje, kazali: »Zakonodavnu vlast vrši narod putem Parlamenta ili .putem referenduma«. Ja mislim, gospodo, da Kralj stvarno i ne vrši zakonodavnu vlast. On u donošenju zakona učestvuje na jedan sasvim posredan način. Taj posredan način sastoji se u tome što može da stavi veto na izvesan zakon izglasan u Parlamentu, ako se on ne bi njemu svidio. Ja mislim u koliko to pravo postoji i koliko mu je priznato, da mu to pravo treba oduzeti. Pravo je naroda da donosi zakone onakve kakvi njemu najbolje odgovaraju a vladalac kad već postoji ima prosto da sankcionira te zakoneZa sve ostalo ima da odgovara vlada. Naravno, vladalac da bude taj, koji će staviti veto, a vlada neka pravi pitanje od toga može li se jedan zakon primiti ili ne koji je jedan Parlamenat u jednom dotičnom momentu izglasao. Ako bi nastupile nesuglasice izmedju vlade i parlamenta kao što je to moguće onda vlada ima mogućnosti, da po tome i s tim pitanjem izadje ponova pred narod i da se narod neposredno o tome pitanju izjasni i sasvim je prirodno ako bi narod i ponovo u jednom spornom pitanju doneo odluku u korist Parlamenta, onda onaj zakon koji je Parlamenat izglasao ima da postane zakon. A ako bi se desilo' suprotno, onda sasvim prirodno imaju da se zakažu novi izbori i da dođje nov Parlamenat. To bi bio jedini redovan put da se narodu prizna isključivo pravo da donosi zakone i da vrši zakonodavnu vlast pa bilo posrednim ili neposrednim putem prema tome kako prilike nalažu. Stoga bih ja molio, a podnosim i predlog da se primi ova redakcija social-đemokratska, koja je u našem nacrtu kao član 48. na mesto ove vladine redakcije. Predsednik dr. Momčilo ■ Ninčić: Ima reč g. Jovan Jovanovič. Dr. Jovan Jovanovič: Gospodo, u ovom nacrtu za Ustav ne govori se ništa o ustavotvornoj vlasti. U poslednjem odeljku broja 11. izmene u Ustavu, a u čl. 44. govori se samo o izmeni Ustava i Ustavotvorne Skupštine, koju sastavljaju po ovom predlogu