Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

118

Stenografske beležke-

ima. Ni sada, gospodo, Vladar ne sazivlje Skupštine, ni sada je ne raspušta, ni sada on. ne postavlja činovnike, nego to vrši na predlog Vlade; i sada ne vrši te funkcije, koje mu se pripisuju nego ih vrši Vlada! Pa zašto onda njemu tovariti odgovornost sa nešto, zašto odgovornost ima da nosi Vlada. Zašto da ne nazovemo te radnje njenim pravim imenima! Zašto se. neprestano zabavljamo oko tih prošlosti, koje u stvari danas više ne postoje! Mi mislimo, da ovim svojim gledištem činimo jednu uslugu zemlji, što stavljamo svakoga- na svoje mesto i što u monarhističkom obliku tražimo stalnost i ugled; mi mislimo, da se baš ovim našimi gledištem tome najpotpunije i najbolje zadovoljava. Zato mi predlažemo, da se cela ta konstrukcija izmeni prema realnostima-, koje u d'nžavi postoje. Ko god je imao naš predlog u rukama mogao je videti, da mi u opšte -stojimo na- jednom realističkom gledištu. Mi odbacujemo forme, mi odbacujemo ono, što faktično ne postoji, već uzimamo samo realnost onakovu, kakova je i tu realnost oblačimo kroz norme Ustava i tu realnost želimo da kroz Ustav provedemo. Zato bi ja predložio, da se opet jedan uži krug ili odbor odvoji, da' pretresa naše gledište, da ■pretrese naš predlog, da udje u detaljnu raspravu u ovom našem stanovištu i da vidimo, u koliko se ovo gledište, ovo stvarno gledište može primiti i kroz Ustav provesti. (Glas: dajte predlog.) Mi imamo svoj predlog celim našim Ustavom. Predsednik dir. Momčilo Ninčić: Ima reč g. Živko Jovanovič. Živko Jovanovič: Gospodo-, vi ste još kod prvoga člana usvojili monarhiju, i na taj način izneli u stvari svoje gledište na oblik vladavine i uneli ga i u Ustav. Razlog zato, da ostane monarhija mogao je po vašem -mišljenju biti u tom, što je za narodno jedinstvo, što je za interese i zemlje i naroda, i što je za zahvalnost naroda prema-zaslugama dinastije po vašem mišljenju potrebno, da ostane na vrhu, na čelu državne uprave monarh, Kralj. Gospodo, kraj svega toga l , što taj argumenat za nas nije argumenat od vrednosti, što smo mi već istakli u načelnoj debati, mi preko toga prelazimo, pošto je to postao fakat, što- se odbotske odluke tiče. I kad se u principu ovde rešilo, da bude monarhija, mi smo sada došli na jednu drugu tačku, koja ima da rešava o atribucijama monarha. Uzmimo za momenat, da prestavimo, što ne velim-, da je tačno, da je zasluga dinastije i monarha- i za narodno ujedinjenje i za interese naroda tolika, da on treba da bude na čelu državne uprave. I ako 'bi -se moglo uzeti,, da je n. pr. i pok. Vojvodk Mišić bio ako ne više, a ono isto toliko, koliko- i dinastija i monarh, za narodno ujedinjenje zaslužan, ipak nikome ne bi moglo pasti na pamet, da zbog toga Vojvoda Mišić ili ma koji drugi zaslužan čovek u poredjenju sa narodnom suverenošću i sa narodnim pravom upoređo stoji još i više, iz te njegove zasluge niko ne bi m'o-

■g-ao ni smeo izvesti zaključak, ako- hoće da bude pravedan, da takav čovek odnosno njegova volja više vredi, nego volja celoga naroda i da je veći suveren od naroda. A ovdje je sada o tom reč kod ovih atribucija vladara. Kaže se, zakonodavnu vlast vrši Kralj i Narodno Predstavništvo. Narodno Predstavništvo je predstavništvo naroda, delegirano od naroda, ono ovde predstavlja vlast od naroda, prestavlja suverenost naroda. Pa ipak pred njom- još vi ste stavili da zakonodavnu vlast vrši Kralj i iznad i pre narodne suverenosti je suverenost Kraljeva. Atribucija koja se deli ovde Kralju i kompetencija njegova i suviše je velika i ona nema nikakve veze sa onim tamo 1. članom, a ako ste vi po vašem mišljenju bez zasluga ili bez potrebe za jedinstvo naroda zadržali ustanovu monarhije, dakle nezavisno od ustanove monarhije mi ovde kod ovoga člana imamlo da tretiramo pitanje o atribucijama o nadležnosti, vlasti monarhijeMi smo razume se još u napređ protivni tome da se stavi da kod atribucije, a ovde je reč o zakonodavnoj atribuciji, da kod zakonodavne atribucije vlast pripada ne samo podjednako Kralju i narodu nego još više Kralju nego narodu. Mi smatramo da princip narodne suverenosti na kome vi stojite, koji stoji u dnu demokratije za koju se vi zaklanjate, da taj princip narodne suverenosti isključuje apsolutno učešće Kralja u zakonodavnoj vlasti. A kad se još ima na umu da u ovoj zemlji i pre nekoliko dana u ovoj Skupštini, učeš’će Kralja u zakonodavnoj vlasti znači pravo Kralja da otvori Skupštinu, i po ranijem iskustvu i po ovome što ovaj član znači, da odgodi skupštinu, da raspusti skupštinu, onda je jasno da teži, veći i glavniji deo zakonodavne vlasti stoji u njegovim rukama. Ovim članom vi priznajete, gospodo, da je stvarni, prvoklasni pravni u stvari zakonodavac Kralj. A princip narodne suverenosti koji stoji u dnu vaše demokratije taj princip narodne suverenosti kaže da je glavni i jedini zakonodavac narod preko svoga predstavništva. E gospodo, na stranu ovde sovjetski Ustav, kod vašeg Ustava, kod vaše demokratije, kod vašeg principa stojeći, ј а smatram da vi ne možete i nemate doličnog o-snova u duhu vašeg principa da stavite da zakonodavna vlast pored naroda i pre naroda i više naroda vrši i Kralj. Otuda ja smatram i naša grupa stoji na tome gledištu da treba .zadržati u čl. 21- da zakonodavnu vlast vrši narodno predstavništvo. U tom smislu dakle predlog nam se poklapa sa predlogom grupe zemljoradnika. Na svaki način razlozi su kod nas drugi i motivi su različiti u izvesnoj meri, ali predlog je isti i ja smatram da tako i u tom- duhu ako se donese ovaj član mi smio nedirajući, bar što se kompetencije odbora tiče, u samu ustanovu monarhije, kod atribucija monarhije, njene atribucije ostavili u njene granice, atribucije narodnog predstavništva ostavili na svoju pravu meru. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Ima reč g- Sima Markovič.