Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

ХХИ. sednice 1. marta 1921. godine.

147

živanja i zborovanja, štampa, treće sve civilno, krivično, zemljišno i strukovno pravo. Okvireno zakonodavstvo, to znači u centralnom državnom zakonodavstvu u novom okviru pokrajine izdavaju zasebno same svoje posebno zakonodavstvo u svojim saborima. Tu spada prvo, odnos izmedju države i crkve; prava i dužnosti verskih udruženja; drugo spada prosveta; treće organizacija uprave i sudstva. U delokrug ekonomsko - socijalne skupštine spada: potpuno zakonodavstvo glede' -ovih posala: 1. novac, monopoli, državni zajmovi i svi finansijski poslovi, koji se tiču cele države; 2. saobraćajna sredstva, koja su važna za ćelu državu; 3. svi poslovi, koji su predvidjeni posebnim zakonima u članovima 12., 20., 76., 79., 80. predloga Ustava vladinog; okvirno zakonodavstvo glede -ovih posala: 1. svi staleško-pravni poslovi; 2. razvlastba, Socijalizacija prirodnog blaga i ekonomskih preduzeća, organizacija i nadzor produkcije, prodaje i konzuma važnih potrepština; 3- strukovno školstvo; 4. zdravstvo, socijalna politika; 5. osiguranje. Dalje je odredjeno, što spada »pred plenum, koji se sastoji od obeju skupština Narodnog Predstavništva« : a) odobrenje naveštaja rata i sklapanje mira i svih političkih i carinsko-trgovačkih ugovora sa tudjim državama; b) rešenje o državnom proračunu; c) poslovi, glede kojih su predvidjeni zakoni u čl. 31., 41., 84., 85. ovoga Ustava. Treće pitanje, što će biti onda, kad nastane nesuglasica, kolizija izmedju jednog i drugog doma. Mi smo tu stvar predvideli i mislimo, da bi se u takvoj koliziji imalo- ovako postupati. Predlog, -koji jedna Skupština usvoji, šalje se drugoj na odobrenje, i ako ga druga skupština usvoji bez primedaba, smatra se, da je Narodno Predstavništvo predlog usvojilo. Ako je druga skupština učinila kakove izmene, tako izmenjen predlog šalje se prvoj skupštini na ponovnu ocenu. Ako ona primi izmene druge skupštine, smatra se, da je zakonski predlog usvojen od Narodnog Predstavništva; a ako ih pak ne primi, ona šalje svoj prvi predlog ili svoj izmenjen predlog drugoj skupštini na ponovnu ocenu. Druga skupština u tome slučaju rešava siamo o tome, da li prima ovaj predlog u celini ili ne. Ako ga primi, smatra se, da je zakonski predlog primljen od Narodnog Predstavništva- Ako ga odbaci, rešava se o njemu u plenumu Narodnog Predstavništva. Plenumu predsedavaju izmenice predsednici obeju skupština. Prvi se predsednik bira kockom. Gospodo, to je u glavnom naš predlog o političkom i mjernu koordiniranom) socijalno-ekonom-

skom domu. Mi mislimo, da je ova stvar od velikoga zamašaja i da će se na ovaj način podele rada moći najbolje i najbrže rešiti važna socijalno-ekonorriska pitanja. Mi vas molimo, da o ovoj stvari razmislite, bez obzira na to, što je ona došla od strane jugoslavenskog' kluba. Da razmislite, jer kao što su svi iposlanici ovde toliko puta naglasili, današnje doba je doba socijalno-ekonomskih pitanja. Predsednik dr. Momčilo! Ninčić: Ja bih želeo samo da obratim pažnju gospodi poslanicima, da je ta diskusija o jednom ili dva doma vodjena u načelnoj debati. Naravna stvar, gospoda imaju prava, da govore i sada, ali ja mislim, da je ta načelna diskusija već završena. Ima reč g. Divac. Nedeljko Divac: Gospodo, senat je neosporna jedna stara ustanova. Ona u našoj zemlji nije poznata, sem ako se ne će da misli na ono kratko vreme njenog trajanja od 1901. do 1903. U drugim zemljama ta je ustanova imala svojih razloga, ona je u zemljama na zapadu ponikla i stvorena tada, kad je vreme bilo, kad su je prilike i društvene potrebe tražile i razvijala se jednim logičkim redom- Kod nas, gospodo, kad se traži senat, onda se traži |prosto jedna nova ustanova, koja nam je dosad bila, nepoznata. Ja nisam protiv novih stvari, sasvim na protiv, ali pitanje je, kakve su te nove stvari, kakva je upravo ta nova stvar. Pitanje je, da li je senat zaista jedna neophodna potreba našeg političkog života. Palo je dosta prigovora, da senat postaje gotovo izlišna ustanova čak i u -onim zemljama, u kojima je ona ponikla i gde je ne desetine, već čitave vekove postojala i vršila izvesne socijalne funkcije. Svuda se pokazala, i tamo, gde je originalna, vec kao jedna zastarela i gotovo izlišna ustanova i svuda se pokazala težnja, da se te ustanove, koje se poka zahu kao smetnja napretku, otresu. Mi imamo sveže uspomene o tome, kolika je borba vodjena izmedjii gornjega i donjega doma 1908. —1910. godine, kad je bilo pitanje o novom finansijskom zakonu. Dok je baš današnji predsednik Ministarstva u Engleskoj Lojd Djordj tražio Kreditne reforme u finansijskom zakonu, koje bi išle na to, da se veći del tereta prenese na bogatije slojeve engleskog društva, i dok je Lojd Djordj imao pristanak donje kuće, dotle gornja kuća odlučno je bila protivna tome. I borba se vodila izmedju gornjeg i donjeg doma u Engleskoj, jedna borba, koja se pretvorila u čitavu bitku, : Senat je pretrpeo krizu i tada je Senat izgubio bitku i pokazalo se je, da je Senat bio smetnja napretka, a ne sredstvo napretka. Kao i u ostalim zemljama, sa pitanjem Se nata došlo se do uverenja, da je to jedna ustanova koja se nigde ne pokazuje kao neophodno potrebna I zašto bismo mi danas pokušali, da pošto po to presadimo- Senat u našu zemlju. Koliko malo razloga ima za to, najbolji je dokaz ono, šta je sve palo u odbranu te ustanove. Tu su ustanovu branili u ovom odboru svega dvojica: g. dr. Milenko Vesnić i g- Marko Trifković.