Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

80

Stenografske beležke

literarno, umetničko pa i političko treba da ima karakter pravne ličnosti: da može sticati svoje imanje, da može imati svoj posed i imati pravo na zaštitu svojine. To su tri važne stvari, tri momenta koje treba naročito istaći u redakciji, koja govori o pravu udruživanja. Kad je reč o pravu slobodnog udruživanja naš bi predlog bio: »Ovo pravo ne može se potčiniti nikakvoj preventivnoj meri. Svako udruživanje ima karakter pravne ličnosti«. Toliko o pravu udruživanja. Što še tiče prava zbora i dogovora, ja ne znam zašto je izostavljen onaj minimum garancije koji je već davao naš raniji Ustav u svome čl. 24. Kad je reč o pravu zbora potrebno je naročito naglasiti, kao što je to naš raniji Ustav naglašavao, da gradjani imaju prava okupljati se mirno i bez oružja u zborove, upravljajući se pri tome po zakonu. Ja neznam šta je gospodu moglo pobuditi da menjaju ovaj član i ovu redakciju koja je bila vrlo dobra u našem ranijem Ustavu. Isto tako neophodno, je potrebno kao što je i u našem ranijem U'stavu —■ da se i u ovome Ustavu naročito naglasi da za držanje zbora u zatvorenom prostoru nije potrebna nikakva prijava vlastima. To je vrlo važno i mi protestiramo na tome da se i u ovaj Ustav unese ta odredba, koja je postojala i u našem ranijem Ustavu. Pa ne samo to, ne samo što tražimo da postoji i u ovom Ustavu ono što je bilo u našem ranijem Ustavu, nego tražimol da u naš Ustav udje i ovo da za zborove pod vedrim nebom treba učiniti predhodnu prijavu na 24 sata. To je u duhu zakonodavstva i prakse, koja je vladala ranije kod nas. Te dve stvari treba neizostavno uzeti, kad /je reč o pravu zbora i dogovora, dakle da za držanje zbora u zatvorenom prostoru nije potrebna predhodna prijava vlastima, a pod vedriml nebom l potrebna je prethodna prijava na 24 sata. Pored toga što l sam predložio, mi moramo obratiti pažnju još na jednu stvar. One zborove.koje drže narodni poslanici ili koji se drže u toku izborne borbe potrebno je osloboditi svakoga ograničenja, naime zborove koji se drže u toku izborne borbe treba osloboditi čak i ove obaveze da se prijave vlastima za 24 sata i onda kad se drže pod vedrim nebom. To bi bilo sasvim u duhu demokratije i meni je milo da su taku odredbu imeli u svoj nacrt Ustava i gospoda iz Zemljoradničkog kluba. Neophodno je potrebno da se zborovi koji se drže pred izborima i zborovi koje drže narodni poslanici oslobode svakoga ograničenja. To je demokratska mera koju treba svakako usvojiti. To je potrebna mera i zbog toga da se u buduće ne bi dešavale takve anomalije kao danas da mi komunistički narodni poslanici nemamo prava da držimo nikakve zborove. Po jednoj opštoj naredbi Ministra Policije Draškovića, mi narodni poslanici nemamo prava da držimo nikakve zborove. Mi smo lišeni jedne dužnosti, a ne prava, da svojim biračima, kojima smo odgo-

vorni, podnesemo izveštaj o svome radu. Ja mislim, da je reakcija u ovoj odredbi dostigla vrhunac i da je g. Drašković prevazišao samoga sebe, kad je mogao takvu generalnu naredbu da sprovede. Naši poslanici lišeni su ne samo prava nego i 'dužnosti, da izveštavaju svoje birače Da bi se u buduće onemogućilo takve reakcionarne anomalije čije smo žrtve mi, ne obhodno je potrebno da u Ustav udju garantije, koje smo spomenuli, da bi se onemogućile i sprečile ovakve zloupotrebe, koje obeležavaju današnji režim. To su u glavnom napomene, koje sam u pravu udruživanja i u pravu zbora i dogovora smatrao za potrebno da učinim. Posle ovih napomena, koje ako se usvoje a držim da će se usvojiti, nameće se potreba da se član 15. .rastavi na dva dela u jednome da se govori samo o pravu udruživanja a u drugom o pravu zbora i dogovora. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Reč ima g. Divac. Nedeljko Divac: Gospodo, ja sam takodjer mišljenja, da član 15. ovoga vladinog nacrta Ustava ne kaže gotovo ništa i da bi ga trebalo iz osnova izmeniti. Radi toga ja bih odmah predložio da taj član glasi ovako: napominjući u isto vreme da zaista pitanje o pravu zbora i dogovora i pitanje o pravu udruživanja mora da se obuhvati u dva člana, kako će od naše strane biti predloženo. Član 15. trebao bi da se odnosi isključivo' na pravo slobodnog sastajanja i slobodnog dogovaranja i trebalo bi da glasi ovako: »Sastajanje i dogovaranje gradjana slobodno je. Za sastanke u zatvorenom prostoru nije potrebna dozvola, niti prijava vlastima. Sastanci na otvorenom mestu imaju se prijaviti vlastima 24 časa ranije. Na zborove se ne može dolaziti pod oružjem. Političke vlasti mogu zabraniti sastanke samo u tome slučaju ako su sazvani s pozivom na nasilan i oružan otpor vlastima. Za vreme rata može se zakonom ograničiti pravo sastajanja samo na ograničene prostorije i uz predhodnu prijavu vlastima«. To bi bio predlog gospodina Jovana Gjonovića i moj i kao što vidite ovaj bi se član odnosio isključivo na pravo sastajanja i udruživanja. Što se tiče prava udruživanja mi ćemo i za to pitanje podneti jednu redakciju za sebe. Nego. dopustite mi sada, da motivišem takodjer ovaj naš postupak u nekoliko reči. Neosporan je značaj štampe danas za nas javni život uopšte, naš politički život, pa onda pravo zbora i dogovora pa onda pravo udruživanja. To su najvažnija prava gradjanska. Po tome ja mislim, da nema gotovo ništa od čega bi pravilno razvijanje našega uopšte socijalnog života više zavisilo nego što su te stvari. Izlišno je, da se vraćam na značaj slobodne štampe za razvijanje socijalnog života, izlišno je što je o tome prilično dosta juče govoreno. Kako stoji sa slobodom i značajem slobode zbora i dogovora. Kao god što je štampa obeležena juče kao jedno sred-