Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

86

Stenografske beleške

nova, i publikuje imena tih članova kroz svoju podlogu svoje podružnice, i publikuje imena članova svoje uprave, publikuje ceo svoj rad kroz štampu, kao i svoj bilans, i sva svoja pitanja tretira i javno na zborovima i kroz štampu, onda je to udruženje izloženo najširoj kontroli javnosti. Može čak i neko od nepozvanih kontrolisati rad toga udruženja i to je najbolja garancija da .to društvo može da krije svoj rad. Takvo je društvo dakle podvrgnuto najširoj kontroli i onda našto opaska »sloboda u granicama, zakona«. U našem starom srbijanskom Ustavu kad se publikuju pravila jednoga udruženja, i kad se ta pravila javno publikuju kroz listove, i u isto, vreme publikuju i imena članova uprave, onda je tome udruženju dopušten potpuno slobodan rad. JKartel mlinara u Beogradu postoji i vi znate koliko smo kampanje prošle godine imali zbog skupoće hleba. Vlasnici kuća imaju u Beogradu svoje udruženje, svoj list, pa zastupaju svoje interese i populari'šu čak svoje zahteve da država odredi 18 milijuna godišnje, da primi na svoj budget, da bi činovnici mogli tima vlasnicima kuća plaćati više kirije. Za njih nema cenzure. Postoji štamparski kartel, koji je jedna opasnost za razvijanje štamparija, on pogadja političke, kulturne, duhovne interese sveta jer poskupljuje neprirodno preko svake mere štamparske proizvode. Taj kartel ausšperuje radnike i drži se 12 nedelja u štrajku a radnici prema Obznani nemaju prava štrajka jer bi njihove kolovodje bile bačene po nekoliko meseci u zatvoru. Potpredsednik dr. T. Tomljenović: Ja bih molio gospodina govornika, da ne iznosi detalje, koji bi bili kao predmet interpelacija. Pavle Pavlovih: Kad bi bila interpelacija, imao bih mnogo da govorim, da objasnim, koliko je značajan momenat, u kome se rešava o pravu zbora i dogovora. Gospodo, postoji u celoj Jugoslaviji kartel g-o stioničara, kafedjija i hoteljera-sopstvenika. Oni drže kongres; Oni podižu publici cenu hrane i pića u hotelima, podižu cene stanovima za one koji kod njih svraćaju. Postoji i brodarski sindikat, postoje mnogobrojna akcionerska društva, postoje mnogobrojna udruženja neprivrednih klasa koja imaju sopstvenost. Udruživanja pljačkanih produktivnih klasa moraju se priznati, ako se hoće da ima. dovoljno poštenja političkog, ako se hoće dovoljno lojalno da gleda na interese gradjana i zemlje. Gospodo, mi tražimo da se ovoga momenta pravo udruživanja zagarantuje. neograničeno l , razume se pod javnom kontrolom. Mi tražimo da pravo koalicije ne bude okrnjeno ni na koji način, tražimo da se kongresi i konferencije ne onemogućavaju i da se ne desi ono što se je desilo u mesecu julu prošle godine kad je zabranjen kongres u Vukovaru a medjutim drugi partijski kongres je održan, a naši delegati su se vratili ma da nam je u Ministarstvu dozvoljeno (Ljuba Davidović: Nije

bilo te dozvole.) Nama je to bilo odobreno od Kotarske vlasti da se može kongres držati. Gospodo, nama se, na primer, zabranjuju' manifestacije od. 1913. god.: kroz Terazije ne srne proći ni jedna manifestacija radnička. Druge mogu da prolaze. Zimus kad snio sahranjivali poginule radnike u preduzeću, tada se je s nama terala sprdnja, jer nam se govorilo: tamo je put za groblje, idite tamo, ovamo ne možete, a medjutim gradjanske pratnje mogu ići preko Terazija, a nama se zabranjuje da prenesemo tri mučenika, koji su poginuli na radu i mi smo morali pod nadzorom policije da obilazimo Terazije. Mi smo sprovodili manifestacije radničke od 15 hiljada radnika u Beogradu bez ikakvog nereda i to nam priznaju najviši krugovi. Pa ipak nam se zabranjuju te manifestacije od 1919. godine. Potpredsednik dr. Tomislav Tomljenović: Ja molim g. govornika, da ne izlaže materijal koji može biti samo predmet jedne interpelacije. Pavle Pavlovič: Ja iznosim fakta da se ne predje žmureći preko ovog važnog pitanja o pravu zbora i dogovora, slobode sastajanja i udruživanja koje je tako obivno. Gospodo, ako vi podlažući član Г2., koji govori o pravu svojine, meni dopustite da govorim o pravu štrajka, o pravu obezbede rada, kad bude naknadno taj paragraf pretresan, ja onda o pravu štrajka neću sada govoriti i neću tražiti da se to pitanje ventilira kod § 15. Pravo štrajka za radničke koalicije tesno je vezano za pravom koalicije. Bez toga prava koalicije za radnike pravo štrajka je iluzorno. Za ostale gradjane to je ravnodušna stvar. Medjutim ako nam se obeća i predsedništvc izjavi da će se o tome diskutovati kod člana 12., koji je.odložen, ja ću vas poštediti od razgovora o štrajku. Inače bez te izjave g. podpredsednika ja bih hteo da govorim o pravu štrajka kao delu prava koalicije. (Glasovi sa desnice: O tome će se govoriti kod 12.) Molim kad se slažete ja odustajem od govora o pravu štrajka koalicije. Onda, gospodo, dozvolite mi još nekoliko reči pa sam završio govor odnosno te stvari. Mi moramo tražiti od Ustavnog Odbora da se pravo koalicije ne može podvrgnuti preventivnim merama. Ono mora biti apsolutno, ono treba da bude apsolutno. Radnik ne treba da zavisi od ćefa faktora u državnoj upravi i ikakvog drugog uticaja. Ako se •samo to pravo učini apsolutnim, ako se kod prava udruživanja isključe preventivne i represivne mere, i kad je to pravo lojalno po zakonu pravno upotrebIjeno na osnovu .principa ustava, na kome će zako'nodavac doneti jspecijalhi zakon o zborovima i udruženjima, onda neće biti potrebe da se udruženja gone, jer ima sto načina da se ona kontrolišu, a najbolja je javna kontrola. Mi možemo verovati u slobodu prava udruživanja kad je to pravo neograničeno, a da se ne može desiti da se jednima pravo zbora zabranjuje a drugima odobrava. To stvara nepravdu, stvara revolt,