RTV Teorija i praksa

U svet naučnih svera upliće se i fantazija drugih Ijudi. Pisac naučno-fantastičnih romana Žil Vern i novinar Alber Robida predskazali su 1889. nastanak televizeije, svako na svoj način. U delu »Dan jednog američkog novinara u 2889. godini »Žil Vern lepo opisuje kako njegov junak ruča u Njujorku sa svojom verenicom koja je istoga trenutka u Parizu. Njen hk se »projektovao« na kristalnoj kugli koju je zaljubljenik postavio na drugi кгај stola (sl. 20). Novinar Albert Robida u svom časopisu »XX vek« objavljuje crtež na kojem je predstavljen jedan ovalni pano sa prizorima čak iz Pekinga, i druge slike (sl. 21. i 22). Obojica kao da su se prevarili. Televizija je došla mnogo ranije, ali još ne ona koju su oni zamišljali. Nove шеје Radovi koji su sledili u raznim oblastima, na prvi pogled različitim, takođe su imali zajednički cilj. Paralelno sa započetim eksperimentima prepliću se nove ideje koje će, na kraju ukomponovane, dati traženi rezultat. Bežični prenosi i elektronika daće prve vidne rezultate. (U svojoj laboratoriji u Njujorku Nikola Tesla počinje 1889 prve eksperimente sa strujama visoke učestanosti na problemu bežičnog prenosa signala. Sledeće godine konstruiše staklenu cev sa vakuumom »Teslina sijalica«, preteču elektronske cevi, koja svetli bez ikakvog spoja sa izvorom struje. Iste godine francuski inženjer Branli pravi svoj detektor »koherer« sa metalnom prašinom, koji reaguje na elektromagnetne talase; on je preteča bežičnog prijemnika zvuka). Amerikanac Vilson usavršava u isto vreme prenos slike već poznatim metodama. Ferdinand Braun počinje 1891. svoje studije o katodnoj cevi. A da je moguć prenos signala bežičnim putem, prvi praktično dokazuje Tesla 1894. godine iz svoje male radio-laboratorije. (Odmah zatim 1895. Perin u Francuskoj, Vin u Nemačkoj i Tomson u Engleskoj potvrđuju da su katodni zraci materijalne čestice, a Lorenc tim česticama daje ime elektroni. Tu je i Rentgen koji otkriva »iKs-zrake«. Iste godine pronađen je i »kinematograf«). VeUka otkrića za kratko vreme. Braun patentira elektronsku cev 1897. godine (51.23) »braunova cev«, a dr Boris Rozing počinje da se interesuje za »elektronsku optiku«, dok Jan Ščepanik usavršava aparat za prenos slika sa rotirajućim selenovim člankom ■—■ »fotoćelijom« (sl. 24). M.Folke u Rusiji 1898. bavi se istim problemom.

98