RTV Teorija i praksa

Paul Nipkov Polazeći od jednostavnog principa da je svaki lik sastavljen od linija a svaka linija od tačaka, ovaj veliki naučnik, svojom dubokom imaginacijom, dolazi do konačne ideje: »pokrenuti« tačku .. . i slika mora da oživi. ..! Svojim epohalnim otkrićem, začuđujuće jednostavnim, Nipkov je (sl. 17) postavio osnovni princip prenosa slike na daljinu. Na okrugloj metalnoj ploči izbušio je 24 kvadratne rupice po spiralnoj liniji od ivice prema sredini ploče. Kroz te otvore mogle su se videti 24 tačke lika predmeta koji bi posmatrao. Ako se ploča okreće određenom brzinom, dobiju se linije a time i slika (lik) predmeta koji se posmatra (sl. 18). Tako je slika bila konačno »uhvaćena«. Pri samom prenosu na prijemniku, sa dodatnim elementima za sinhrono obrtanje, trebalo je učiniti samo obrnut postupak. Ova čudna sprava, nazvana po pronalazaču »nipkov točak« (disk, doboš, bubanj) patentirana je u Berlinu 15. januara 1885. pod brojem DRP-30105 i nazivom »električni teleskop« (51.19). Paul Nipkov je rođen u Pomeraniji (Poljska) 22. jula 1860. godine, a radio je u Berlinu, gde je i umro 24. jula 1940. godine. Ovaj pronalazak brzo pada u zaborav. Trebalo je čekati punih četrdeset godina da se dođe do cilja. Sve što se u međuvremenu događalo, bilo je puko kopiranje ovog izuma ili pak pokušaj da se na svoj način bilo šta uradi. Tako, iste 1884. godine, u Londonu L.B.Etkinson konstruiše svoj model za prenos slika, sa rotirajućim ogledalima. Na drugom planu slede važna zapažanja, u elektronici. Godine 1886. nemački fizičar Goldštajn daje zracima koji izlaze iz katode ime »katodni zraci«, a otkriva i »anodne zrake«. Englez Kruks utvrđuje da su katodni zraci naelektrisane čestice različiti od svih do tada poznatih zraka. Hercov učenik Lenar proučava prolaz katodnih zraka kroz razne supstance (metalne folije), a po njegovom učitelju električni talasi dobili su ime »hercovi talasi«. Očito, na pomolu je komunikacija bez žica radio-tehnika. Nastavljaju se mehanički postupci prenosa slike, pa tako L.Vajler konstruiše aparat i usavršava 1889. postupak analize slike pomoću doboša sa ogledalima, »vajlerov doboš«. Na usavršavanju tog principa rade Lizegang, Sviton, Briljo, Majoran i mnogi drugi. Pored eksperimentatora javljaju se i prvi teoretičari. F. Lizegang u Diseldorfu piše, verovatno, prvu knjigu u svetu o električnom gledanju na daljinu: »Doprinos rešenju električne televizije« 1889. godine. U isto vreme A.A.Polumardvinov objavljuje prvu publikaciju o metodu »prenosa slike u boji«.

97