RTV Teorija i praksa

Кгај prošlog veka doneo je veliki naučni podvig. Da daljina ne igra više nikakvu ulogu, dokazao je 1899. Nikola Tesla u svojoj laboratoriji u Koloradu, šaljući bežične signale na hiljade kilometara. Bilo je to fantastično otkriće. Vekovna želja čovekova da komunicira sa svetom skrivenim u beskraju bila je na putu da se ostvari. Upravo se budio 20. vek kad je taj isti čovek, najveći od svih na ovom polju nauke, dao osnovnu ideju za otkrivanje predmeta na daljinu radar. Samo godinu dana kasnije na Long Ajlendu gradi prvi u svetu »Radio-grad«, sa velikim planovima da širom sveta bežičnim putem šalje ne samo energiju već i sliku. Išao je ispred svih za nekoliko decenija. Sve što se na tom planu kasnije uradilo nesumnjiva je zasluga Nikole Tesle. Nova otkrića išla su posle njega utrtim stazama. Slobodno se može reći da je televizija dete dvadesetog veka, jer je tačno 1900. godine dobila svoje ime. Na međunarodnom kongresu u Parizu ruski naučnik K.D. Perski podnosi referat »Električna televizija«. Pojam »televizija« prihvata i običan svet, te ga tako jedan knjižar, svrstavajući materijal iz oblasti »prenosa slike električnim putem«, klasifikuje pod imenom televizija. Ovaj termin i danas stvara zabunu kod onih teoretičara koji ne priznaju ranije napore onih eksperimentatora koji su svoja dela drugačije nazivali. Zapravo, svi su oni doprineli da to ime od tada izgovara skoro ceo svet. Ali slika još ne živi. Šta je urađeno prvih godina našega veka? Na »Projektu za gledanje na daljinu« radi 1902. Koblin, Nisko i drugi, dok Venelt konstruiše napravu »veneltov cilinder« 1903, na kome je elektroda usmerač katodnog snopa. Vrlo značajno otkriće. Dr Artur Korn prenosi sliku od Minhena do Nirnberga (600 kilometara daljine) pomoću Teslinih struja i aparata sa selenovom ćelijom, »telautografom«, na čemu 1904. rade Filipo Re, Javorski, Frenkstejn i mnogi drugi, usavršavajući fototelegrafiju. Prva konstrukcija fotoelektričnih ćelija na bazi takozvanog spoljnjeg fotoefekta dovodi do otkrića »diode« preko radova H.F.Gajtela i drugih iz 1905. godine. Sledeće godine javlja se već takozvana »luksova televizija«, a Rinjo i Furnije u Francuskoj rade na reprodukciji slike. Na drugom planu, Amerikanac Li de Forest konstruiše elektronsku cev »triodu«. (Sl. 25) dr Boris Rozing, veliki ruski naučnik, predlaže 25. jula 1907. godine da se slika formira elektronskim

99