RTV Teorija i praksa

plastična materija, elektronski kompjuteri se primenjuju u muzikološkim . istraživanjima, slikari su pod uticajem mikroskopskih dizajna, otlcrivenih kristalografijom, kao i simetrija utvrđenih mikroskopskim proučavanjem anatomije biljaka i životinja, arhitekti primenjuju „veliki matematički krug” u konstrukciji gigantskih geodezičnih domova u kojima neće biti mikro-klimatskih promena, itd. „Nauka treba, prvo, da pomogne povezivanju kultura a da pri tom individualne kulture ne budu razorene i, drugo, ona mora da ovu integraciju podstiče pod devizom Jedinstvo u različitostil” 4 Đ.K. Argan, koji odnos nauka-kultura posmatra u društveno-istorijskom kontekstu, zastupa stav da ne postoji podvojenost između nauke i kulture, nego između čiste i primenjene nauke. On odbacuje koncept „tehnološke kulture” koja, po njemu, predstavlja fazu opadanja zapadne kulture. Mada se tehnologija razmeče svojim naučnim poreklom, širenje industrijskih proizvoda ne predstavlja'i širenje znanja, a još manje širenje naučnog duha ili naučne kritičke svesti. Poziv da se ovi proizvodi troše što brže i što potpunije ne obrača se razumu, sposobnosti prosuđivanja i izboru prema kriterijima vrednosti, več nesvesnoj motivaciji koja izaziva povečanje iracionalnih potreba. Pretendujući da je nova i istinsld moderna kultura, industrijska tehnologija degradira i diskredituje kako nauku, tako i njenu prirodnu i tradicionalnu osnovu koja je deo humanističke kulture. Podređivanjem istraživanja potrebama tržišta i zakonima profita, tehnologija, čak ako joj se i prizna naučna osnova, odvrača nauku od njenog prvobitnog i osnovnog cilja - znanja. Grupe

4 Nickolas C.Otieno \Science and Culture, u „Cultural Rights as Human Rights”, str. 70-73.

79