RTV Teorija i praksa

mišljenju najvažnije poglavlje sa sugestijama i rezultatima istraživanja koji su od značaja za stvaranje programa. Mogli bismo navesti mnoge druge primere ove vrste gde se istraživanja traže, ona se odobravaju ali izostaje njihov utičaj na način mišljenja TV stvaralaca. Od Lazarsfelda (Lazarsfeld) nadalje svaki istraživački radnik u svctu je dokazao, bar za svoje zadovoljstvo, da je interakcija između sadržaja programa i gledaoca tako kompleksna da če, ako televizija želi da prevazide oveštale formule, urednicima i rediteljima biti potrebne informacije istraživača da bi saznali koje su njihove ideje sa uspehom prenete a koje nisu uspele da postignu cilj i zašto. Poželjno bi bilo da istraživač bude vezan za produkciono odeljenje. Koliko ja znam, ni jedno takvo mesto nije ustanovljeno ni u jednoj kompaniji. Istina, BBC pravi dnevne analize o tome šta deca gledaju, ali nisu dovoljni samo brojčani podaci već рге svega detaljna ispitivanja kako dečaci i devojčice raznih uzrasta i sposobnosti prihvataju dati program, Izveštaje istraživača o uticaju televizije ne bi trebalo čitati kao Deningov izveštaj. Istraživanju nije cilj da sudi ili ocrnjuje, ono je tu da opiše, objasni i predlaže pravce u kojima bi se mogli usmeriti eksperimenti. Cilj istraživanja nije ni da preuzme ulogu kreativnog umetnika. Baš zbog toga svrha istraživanja se obezvređuje ako se ono upotrebljava kao izvor citata da bi se odbranila neka politika koja je od komercijalne koristi iako svaki planer programa zna vrlo dobro da nema socijalnu ili obrazovnu vrednost. Odnos između urednika, reditelja i istraživača mora da se zasniva na uzajamnom poverenju i odgovomom ortaštvu, Što se televizijski stvaralac više udaljava od otrcanih klišea, nadam se da je to želja svakog ovde, tim više mu je potreban istraživački rad da bi saznao reakcije gledalaca. On pre svega nema neposredni kontakt sa publikom od koje bi mogao da dobije podatke odmah i iz prve ruke. Reakcije na program zavise od suptilne međusobne igre između sadržaja (koji se oblikuje zahvaljujuči kreativnoj sposobnosti reditelja kao i prema njegovoj slici publike) stvarnih karakteristika i predispozicija publike. „Eksperiment u programiranju sa adekvatnim pračenjem je isto toliko potreban televiziji kao i istraživanje u oblasti usavršavanja novih proizvoda u industriji. Bez eksperimenta

129