RTV Teorija i praksa

novih gradskih stanovnika hitro uskaču tvorci masovne kulture. To se naročito ogleda u obilju novih narodnih pesama koje svojim sadržajima pokrivaju sve značajnije socijalne činove iz života ove kategorije, počev od njihovog odlaska iz sela i nostalgije za njim, do prve gradske Ijubavi, bračnih razmirica, oduševljenja i razočarenja novim uslovima života. Aktuelnost tih tvorevina pomaže ovoj kategoriji gradskih stanovnika da glasno razmišlja, izražava svoje nedoumice, traži rešenja. Taj i takav socijalno psihološki i kulturni položaj ovih Ijudi uhvačenih u raskoraku između sela i grada, predstavlja najdublju socijalnu osnovu njihove motivisanosti da posredstvom radija javno privatno komuniciraju, da autoritetom radija afirmišu svoje prisustvo i socijalne veze, izađu iz anonimnosti, iskažu i zadovolje neke svoje kulturne potrebe i ukuse. Otvorenošču za spoljne uticaje radio se priklanja ovoj potrebi, a usled svoje ekonomske, ponekad i stručne nemoći, vremenom podieže muzičkom ukusu slušalaca. Proizvođači gramofonskih ploča nemilice koriste ovu situaciju i, pomno prateči socijalna gibanja i potrebe tržišta, stalno lansiraju nove, aktuelne tvorevine, kao potrošnu robu. Slični su i koreni motivisanosti slušalaca radija na selu da budu akteri u emisijama Želja... Njihov socijalni i kulturni položaj je takođe izložen i poljuljan snažnim uticajima procesa industrijalizacije i urbanizacije, Tradicionalna obeležja sela naglo iščezavaju, a pravih je seljaka sve manje. Novine grada nizom kanala, pa i

143