RTV Teorija i praksa

U prvoj fazi učenicima su dati na uvid osnovni rečnik i zanimanja na TV. Kasnije su producenti došli u školu i objasnili kako se radi na TV. U drugoj fazi bavili su se_„razvijanjem smisla za analizu”svih rodova: zabavnih, vesti i dr. U trećoj fazi đaci su samostalno radili sa audiovizuelnira medijima i razgovarali sa voditeljima. Na kraju su učestvovali u snimanju programa od 35 minuta. Utvrđeno je da ovaj način rada razvija sposobnost za analitičko mišljenje i sposobnost izražavanja. Rad sa TV je podstakao diskusiju o odnosu slike i stvarnosti, o problemu objektivnosti informacije, o ulozi komunikacije. Eksperimenti van oblasti pedagogije Jedno istraživanje se bavilo temom ЈЗИка i komunikacija”. Po_pristupu je suprotno stavu onih koji tvrde da je slika univerzalni jezik. Svi ne primaju na isti način, posle jednog filma nastaje mnogo „subjektivnih” filmova. Populacija je bila: deca od 12 do 13 godina u Parizu i Budimpešti. Materijal: film o Ciganima. Posle gleđanja ispunjavan je upitnik a odnosio se na emotivne i kognitivne reakcije. Eksperiment nije još u potpunosti završen. Jedno drugo istraživanje je tri puta tokom godine ispitivalo decu od 8 do 14 godina o emisijama koje najradije gledaju. Od 22 emisije trebalo je da odaberu pet, jednu po slobodnom izboru i na kraju da sastave popodnevni program po svom ukusu. Po odbiru redosled filmova bio je: prvih šest mesta zauzimali su filmovi kao Tarzan, crtani, filmovi o životinjama. Iza toga dolaze dokumentarne emisije ali i tu na prvom mestu filmovi o životinjama u prirodnoj sredini i u cirkusu. Zabavne emisije su na 12. mestu. Zaključak: potvrđen je značaj pokretne slike kao kulturnog i sociološkog faktora našeg vremena i s tim u vezi zavisnost audiovizuelnih medija od producenata i onih koji primaju poruke tog medija. Obzirom na uticaj TV na decu eksperimenti su pokazali da ona, u intelektualnoj sferi, traže logiku u audiovizuelnom iskazu; da im se razvija jezički izraz; u

emotivnoj sferi nedostaje kritičnost; identifikuju se sa licima sa ekrana; privlače ih uzbudljivi i tragični filmovi; deca se drže socijalnih normi. Socijalno poreklo dece nije uticalo na rezultat. Herta Šturm ISTRAŽIVANJA U MEĐUNARODNOM CENTRALNOM INSTITUTU ZA OMLADINSKI I OBRAZOVNI TV PROGRAM Ispitivan je uticaj na emocije poređenjem radija i TV tako da je isti sadržaj dat preko oba medija. Cilj je bio da se vidi da li će se dobiti različit efekt. Eksperiment je vršen na 500 studenata i pokazao je da je nivo znanja isti bilo da su studenti gledali ili slušali. Emotivni utisci su različiti: slušaocima je emisija bila uzbuđljiva, a gledaocima neprijatna. Vreme nije izmenilo stavove. Eksperiment je ponovijen sa 1200 učenica i učenika IX razreda, uzrasta 15 godina. Najpre je izvršen test ispitivanja stepena inteligencije, uzeti su socijalni podaci 0 učesnicima i utvrđena navika gledanja TV. To je obavljeno u školi. Glavni deo vršen je u TV Minhen. Prikazan je film od 20 minuta o dvema devojkama 1 tri mladića koji su se upoznali na bazenu i sprijateljili. Srž radnje je nesigurnost i problemi u ophođenju. Posle prikazivanja učesnici su podeljeni u četiri grupe. Prva grupa je odmah posle emisije testirana, a svake sledeće nedelje po jedna druga. Tako su dobijena četiri termina testa. Rezultati (u vreme kad je ovo publikovano) nisu gotovi ali se naziru: u odnosu na glumce različiti su utisci muških i ženskih učesnika u testu, ali ne u odnosu na emotivnu dimenziju. Na kraju autor postavlja pitanje šta se dešava kad se završi neka dugačka serija i kad prestanu da se potvrđuju celi kompleksi osećanja kod gledalaca? Tom stresu gledalaca trebalo bi posvetiti veću pažnju.

67