RTV Teorija i praksa

I zbog toga me takođe čudi što mi se pripisuje namera da negiram ~da se masovni medij sastoji u organizovanju usaglašenih i neusaglašenih principijelnih instrumenata”. Ostavimo po strani one neusaglašene, osim ukoliko ne bismo želeh da ih ograničimo na nekakvu privatnu regiju, skučenu i podređenu, što uvek predstavlja prvu fazu pristanka na nekakvu antagonističku zamisao; s druge strane, kad govorimc o masovnom mediju, možemo samo da se pozovemo, istorijskii na velike aparate (one koje je več Gramši definisao kao „materijalnu orijentaciju usmerenu ka odbrani i razvijanju ideološkog fronta” vladajuče klase, a koji očigledno nisu nikada bili primenjivani za „organizovanje neusklađenosti”). Ti veliki aparati su stvoreni i ustrojeni od strane vladajuče klase u cilju organizovanja tog usklađivanja: i ja sam nastojaoi da upravo to dokažem u dvema knjigama, uzimajuči za primen radio-televizijski „model” kao merilo, koji je postao polazna tačka za sve masovne medije.

Jedan takav „model” sa izraženim karakteristikama - što je važno istaći, upravo u perspektivi transformadje - predstavljs one karakteristike jednog „odvojenog tela” organizovanog kaci birokratsko-industrijska ustanova, koja radi na principu pode ; rada kapitalističke proizvodnje, to jest vršeći eksproprijaciju njihovih uslova rada i kontrole na kompleksnoj obradi i nameni proizvoda (iako ih zatim kanališe prema drugim kriterijumima, u privilegovan položaj), primenjujući ono „kidanje sa sadašnjicom”, koje se susreće bilo u intemoj strukturi „proizvoda”, bilo u odnosima sa „publikom” na polj j jednosmernih komunikacija, putem programiranja koje formi i prema internim zakonima (nešto poput posebnog „točka istorije”). Sve su to stvari koje su bile prilično podrobno analizirane i unutar RAI i TV, kroz elaborate koji zaslužuju daleko širi odjek.

PLURALIZAM I KONFRONTACIJA „Organizovanje usklađivanja” u stvari može da se postigne i prošlosti se sprovodilo više ili manje dosledno - putem direktne propagande i dopunski kroz „klasične” operacije cenzure. Ali, socijalnom poretku koji trenutno prolazi kroz jednu duboku krizu i ne uspeva da „apsorbuje” naknadne potrese izazvane sve rasprostranjenijim klasnim konfliktima

114