RTV Teorija i praksa

uprošćenost posmatranja, uproščenost uglova, a s druge strane iskoristila bi se prednost clektronike, jer bi se komplikovani tehničko-laboratorijski deo filma potpuno isključio. - Ta perspektiva nije daleka. Telcvizijski studio Bcograd opremljen je izvanrednim elektronskim urcđajima za montažu elektronske trake, ali se ona još ne koristi u onom stcpenu koliko to tehnika omogućava. S.M.: Za sada tehnika ide ispređ nas, u stanju je da uradi više negc što mi stvaraoci od nje zahtevamo u praksi. To je privremena neusklađenost, nesporazum izmcđu nas i tehnike. Danas smo več na pragu kompjuterske montaže, sa izuzetno velikim mogućnostima. Mi danas još to nc radimo. ali se već u Japanu i u Americi postižu određeni rezultati u kompletno programiranoj montaii, koja je u stanju da svaku unaprcd programiranu montažnu koncepciju režije uradi i bez rediteljevog ličnog prisustva. Znači da se rcditelj oslobađa fizičkog angažovanja i prisustva koje je vrlo zamorno, jer praktično „naređuje” kompjuteru šta da učini u montažnom postupku. To je zaista jedna izuzetna mogućnost koja ćc se jcdnog dana praklikovati.

Mi imamo uređaje za tzv. programiranu montažu pomoću „sistema”. To je jedna vrsta rnontaže koja je očigiedno napredak u odnosu na klasičnu, ali to nijc kompletna kompjuterizovana montaža. Naši reditelji su imali prilike da se upoznaju sa kod-sistemom u montaži i taj sistem radi. Mi postepeno ovladavamo takvom tehnikom. Interesovanja reditelja za eleklroniku se šire. - Očito je da nije reč samo o rediteljima, nego i urednici i pisci scenarija moraju da budu u toku toe hoda... S.M.: Mislim da i časopis mora da tretira problem budučnosti elektronikc. Mi bismo morali da imamo stručna savetovanja. Emisije snimljene ovakvom tehnikom bi stručno analizirali u kreativnom, organizacionom i tehničko-finansijskom pogledu. Znači, morali bismo da se aktivno odnosimo prema ovom metodu. Na ovu temu literature nema. O njoj se više govori i radi nego što se piše, što je opct tipična slika savremene televizije. Ona je još uvek više iskustvena, a manje teoretska... M.J.

154