RTV Teorija i praksa

156

njak )RT navodi ih 12 a Philio Hanson ’Advertisine and Socialism" EP u fugoslaviji raspodeljuje na 13 grana. EP je deo TV programa koji samo u celini može da pruža komplctniju sliku privrede. Odnos izmcđu obima EP i TV programa sa privrcdnom problematikom donckle ilustruje podatak za političko-informativne emisije gde je deo te lcmatike uključen. One iznose oko 29% a EP oko s°o ukupnog obima jugoslovcnskih 1 v studia. Taj procenat EP programa (koji ncšto varira) nije mali. Veči jc nego udeo dramskog programa, skoro jcdnak kao svi programi za decu i omladinu. i samo pola manji od svih emisija vaspitnog žanra ( Godišnjak JRT 1973, strana 273).

je povezana sa istraživačkim projektom RTV Ljubljana „Socijalizacijska (dis)funkcija ekonomske propagande na radiju i televiziji’". Njome, između ostalog, ispitujemo (ne)usklađenost percepcije društvene uloge EP kod nosilaca različitih uloga u procesu naručivanja, pripremanja, plasiranja i primanja EP poruka. U ovom saopštenju želimo pre svega da se usredsredimo na: A) pcrcepciju društvene uloge EP na televiziji raznih grupa koje učestvuju u procesu ekonomsko-propagandne komunikacije, B) mesto ekonomske propagande u okviru televizije i celokupnog informativnog sistema, C) (ne)usklađenost odnosa između EP službi na TV i privredc sa samoupravnim odnosima, D) ulogu EP u međurepubličkom komuniciranju, i E) mogućnosti TV za popularisanje dostignuća naše privrede van granica Jugoslavije. A. O PERCEPCIJI DRUŠTVENE ULOGEEP Pojam ekonomskc propagande su različiti domaći i strani autori različito definisali, često đosta parcijalno, obuhvatajući i suštinske i nebitne karakteristike. Međutim, za razliku od pojma propagande uopšte (ili pohtičke propagande), dcfinicije ekonomske propagande pobuđuju znatno manje divergcntna mišljcnja u pogjedu vrednosne