RTV Teorija i praksa

17 Ivan Focht, Uvod u estetiku, Sarajevo, 1972,strana 58.

18 Ibid., str. 48.

,e Ibid., str. 49.

20 Ibid., str. 50.

mogućnosti. Dakle, za problem koji razmatramo u ovom radu stav da se logika /(logos)nosno/ radio-dramskog umetničkog dela dešava u samom činu stvaranja bio bi, u neku ruku, nevažeči. b) Logika /(logos)nosno/ radio-drame izvire iz sinteze forme i sadržaja Stav da logika radio-drame izvire iz sinteze forme i sadržaja moguće je razumeti tek ukoliko prihvatimo mogučnost da radio-dramsko umetničko delo po sebi poseduje ono što Ivan Foht' 7 zove unutarnjom homogenošću i konzistentnošču. To jest, tek ukoliko prihvatimo mogučnost da ono (radio-dramsko umetničko delo) po sebi poseduje samostalnost i vodi „način života kakvom ništa izvan njega ne nedostaje” lB , možemo da razumemo i osnovnu postavku stava o kome je reč. Mi, dakle, ovim stavom pitamo: da li sinteza forme i sadržaja radio-dramskog umetničkog dela vrši nekakvu ulogu u ostvarivanju njegove logike. Na ovo pitanje možemo odgovoriti potvrdno ukoliko i formu i sadržaj radio-drame shvatimo kao izraz umetničke sadržine. „Umetnički sadržaj pak nije ništa drugo” - kaže Ivan Foht ~do tkivo samog umetničkog djela, njegova intimna unutarnja struktura čiji karakter ovisi o cjelini i rasporedu dijelova među sobom” l9 , dok „specifična umetnička forma je ona forma koja organizira i sintetizira tkivo same umjetnine” 2o . Prema tome, stav kojim sugerišemo da logika radio-drame (eventualno) izvire iz sinteze forme i sadržaja, moguče je prihvatiti samo ukoliko se pomenuta sinteza ostvaruje u celini dela, u njegovom svekolikom

124