RTV Teorija i praksa

Može se reći da su kod nas, kako u istraživanjima u okviru akademskih ustanova, tako i u istraživanjima koja su obavili centri pri RTV, učinjeni tek prvi koraci u formulisanju metodoloških polazišta naše socijalističke komunikologije. S pravom možemo očekivati da čemo uskoro prevaziči posledice nedovoljnog broja marksistički zasnovanih istraživanja u proteklim godinama, posledice koje se i danas štetno odražavaju na području aplikativnih istraživanja masovnih medija. Istraživački centri pri RTV su, na primer, i dalje suviše usmereni na rutinska, empirijska, matematičko-statistička istraživanja publike medija koja su u našu zemlju preneli sa strane. Tamo pre svega u SAD - su se pedesetih godina pojavili i razvili anketni metodi za utvrđivanje broja i sastava publike, njihovog ponašanja i reagovanja, prvo na programe radija, a kasnije televizije. Ova istraživanja su osnovana na komercijalnim interesima i finansijskim sredstvima sponsora, kojima je poznavanje publike nužno da bi mogli što unosnije da investiraju svoj reklamni novac. Uprkos drukčijim ciljevima i potrebama našega društva i uprkos brojnim kritikama jednostranosti i neprimerenosti uvezenih metoda, 2 naša istraživanja su i dalje osnovana na sličnim anketarskim pristupima istraživanja publike. Več smo pre nekoliko godina ustanovili da bi u Sloveniji istraživanje publike medija trebalo übuduće drugačije zasnovati. 3 Pitali smo se: zar upornost u pogledu korišćenja anketa sa standardizovanim pitanjima, uz zanemarivanje drugih metoda, kao što su proučavanja posebnih grupa sa dubinskim intervjuima, eksperimentisanje s posebnim komunikacionim sadržajima i slično, nije dovelo do toga da otkrivamo takvu publiku kakvu smo očekivali? Zašto naša istraživanja posmatraju recipijente najčešče kao objekat komunikacione ustanove, kao metu koju snaga medija usmerava i oblikuje? Zašto se tako često izostavljaju iz naših istraživanja psihološki i društveni aspekti koji aktivno i presudno određuju odnos između medija i njihovih korisnika? Istakli smo, takođe, da nije moguče naučno osvetliti komunikacioni proces putem elektronskih medija analizom

2 Naše vlastito negativno iskustvo sa takvim anketama nedavno je potvrdila kritička analiza empiričkog sociološkog istraživanja u knjizi B.Kavčiča i V.Antončiča, Samoupravna organizovanost i privredna efikasnost radnih organizacija, Delavska enotnost, Ljubljana 1978.

3 Lado Pohar, Neka zapažanja i razmišljanja povodom desetogodišnjice televizijskih istraživanja u Sloveniji, referat na Savetovanju istraživačkih službi RTV, Portorož 1973.

138