RTV Teorija i praksa

dotle gotovo nimalo korišćene. I to je osnovno za treču fazu. Pri bližem navođenju njenih pozitivnih strana ne sme se zaboraviti ni znatno poboljšavanje informativnih emisija, koje su dobile raznovrsnije oblike i veču pokretljivost. A 111 program je za kratko vreme dostigao zavidan intelektualni nivo, potvrđujuči ga do danas debelim tromesečnim časopisom, koji nosi njegovo ime i veči deo njegovog sadržaja. Ali, obrazac uspeha uspostavljene modernije, direktnije radiofoničnosti, udarna sila tih godina postale su i ostale, ipak, kontakt-emisije'. Najviše je preko njih naš radio rešavao nove zadatke prihvatajuči rivalstvo televizije. Za Ijude koji Radio-Beograd poznaju „iznutra” i iz ranijih dana, nezaboravne su scene susreta sa novim, „otvorenim radiom”. Mirni, senoviti, komotni štimung studija i hodnika zamenila je bučna promaja, njeni glavni nosioci bili su večno zadihani momci koji se u letu predstavljaju ne kao novinari ili tehničari, več kao „kontaktmeni”, od kojih se traži „опо što ima prođu”, „aktuelnost”, „tržišnu vrednost”, „što izdržava konkurenciju na sve strane”, „što se isplati kuči” - i oni odgovaraju na te „izazove” (takođe reč iz te epohe!): „mikrofon, život na dva minuta, gotovo!”. II Izgleda paradoksalno što je kritička reakcija pogodila upravo tu stranu, tu euforiju radiofoničnosti do koje je sam Radio-Beograd najviše držao u svojoj reorganizaciji i preobražavanju. Ona je došla „spolja”, prvo u obliku moralističkog lamenta kulturnih krugova. Zatim se razvila kao autokritika u samoj kući RTV Beograd. Od 1973, posle mnogih reči, usledile su i restriktivne mere. U celini, kritika se oborila na šund, za čije su glavne nosioce proglašeni voditelji kontakt-emisija i „zvezde” nove narodne muzike. Gotovo ceo ceh su oni i platili, Za likvidacijom ili bitnim ograničenjem „ekscesa” kaskala je analiza uzroka, čak i realno postavljanje pitanja u celom rasponu jedne protivrečnosti u samoj RTV Beograd - između Ekonomskopropagandnog programa, Produkcije gramofonskih ploča (kao kulturne fabrike) i programskih načela kuče, kulturnih i političkih. Ali to nije ovde moj posao. ]a ču se samo, još jedanput, vratiti kritičnoj trećoj fazi posleratnog razvoja Radio-Beograda, i u nekoliko tačaka označiti njen širi kontekst 1, Na liniji sopstvene programske evolucije, več znatno pre izvršene reorganizacije šezdesetih godina, Radio-Beograd je

96