RTV Teorija i praksa

Sergej Dolenc,

v.d. direktora muzičke produkcije RTV Ljubljana

ODNOSI IZMEĐU MUZIČKIH UREDNIŠTAVA I MUZIČKIH PRODUKCIJA

Kada govorimo o muzici na radiju nikako ne možemo zanemariti neke probleme u vezi s produkcijom, odnosno pripremu muzičkih programskih hlokova, bilo da je u pitanju izvođenje muzike uživo ili priprema muzičkih dela za kasnija emitovanja. Muzika je na programu stekla posebno mesto još na samom početku afirmacije radijskog medija. Nakon 1922. godine, u evropskoj radijskoj mreži uočene su prve klice stalnih radijskih ansambala, a istovremeno i jaka težnja tadašnjih uredništava radijskih programa da muziku svih vrsta, u obhku direktnih prenosa iz koncertnih dvorana, operskih kuča i lokala za zabavu, čvrsto upletu u sastavni deo svakodnevnih programa. Znatno proširenje vremenskog trajanja radijskih programa je neposredno pre drugog svetskog rata dovelo do toga da mnoge stanice organizuju celodnevni program. Ova intencija bila je vrlo izrazita posle drugog svetskog rata. Sada možemo praktično govoriti o jednom ili više celodnevnih programa bilo koje veče radio-stanice. Prvobitno informisanje slušalaca o muzičkim događajima u nekoj od određenih regija za relativno kratko vreme nije više bilo u stanju da zadovolji sve potrebe i ispuni sve duže svakodnevne radijske programe. Ni raspoloživa diskografija, koja je već posle početnog uspona radijskog medija postala vrlo značajan faktor u obhkovanju muzičkih programa radija, nije u celini zadovoljavala sve veće programske potrebe i ciljeve. Radijske kuće koje su imale dovoljno finansijskih sredstava i želju da nezavisno od ponude diskografske industrije i standardnih obUka muzičkog života obUkuju svoje muzičke programe, osetile su potrebu da same osnuju vlastite izvođačke korpuse i da pomoću njih pripremaju funkcionalnije muzičke programe, prilagođene radijskom mediju. Za nas je trenutno ova konstatacija značajna u tom smislu da radijska programska uredništva isprva nisu mogla uspešno da

60