RTV Teorija i praksa

14 V.npr. Clifton E. Wilson (Klifton E. Vilson), The Information Agent Abroad: Nezo Dimension in Intemational Lazo, „Journalism Quarterly” 42, 2 (1965): 243-252 i Robert Holt (Robert Holt), Radio Free Europe, Minneapolis; University of Minnesota Press, 1958.

Međutim, pedesetih godina, čak i posle usvajanja Opšte deklaracije, ovaj isti način propagande poslužio je kao glavno oružje u tzv. hladnom ratu. Razmišljanja o toku informacija isuviše često podrazumevaju ona tužna iskustva kada se pojačavaio neprijateljstvo među narodima i kad su se širile klevete umesto vesti. l4 Treča dilema: Psihološka Smatra se da mediji imaju snažan uticaj na Ijudska biča. Ta moč je češče smatrana faktorom subverzije negoli intelektualnog i društvenog razvoja. Takvo je mišljenje vladalo kada je delovala Liga naroda, a takođe i kada je usvojena Opšta deklaracija 0 pravima čoveka. I sada, posle toliko godina istraživačkog rada na planu masovnih komunikacija, još smo skeptičniji po tom pitanju. Poznato nam je da kratkoročni uticaj medija ne može biti velik, No, imali smo prilike da utvrdimo da je dugotrajni uticaj masovnih komunikacija veoma snažan. Takođe znamo da efikasnost bilo kog oruđa zavisi od načina na koji je upotrebljeno i od ciljeva kojima služi. Ipak, mogučnost zloupotrebe sile medija još uvek zabrinjava. Govorili smo da mediji u stvari nisu onako močni faktori promene kako se to od njih očekivalo, ali oni imaju moč da ograniče spremnost auditorija za promene. Mnogi narodi vide svoju budučnost u programima planske, društvene 1 ekonomske obnove, a uticaji medija koji deluju spolja mogli bi imati negativne posledice. Drugu vrstu strepnje izaziva medij kojii se može upotrebiti kao prvi raspoloživi kanal međunarodnog toka informacija, a to je televizija. Ako slobodnim tokom informacija želimo da obezbedimo društvena i kulturna

114