RTV Teorija i praksa

kakve kupujemo na Idosku! To bi se moglo praktično realizovati, kako predviđa grupa istraživača iz Kembridža, u posljednjoj deceniji ovog vijeka. Donald Speron, rukovodilac istraživanja, vidi u tome opasnost za industriju novina ali i izazov izdavačima da informacije šire i drugim kanalima (vidi „Politiku” od 13.3. 1979. godine). Izazov je to i za strahovanja onih koji su skloni da sudbinu pisaca vezuju za sudbinu Gutenbergovog pronalaska. Gutenbergov izum potisnuo je prepisivački zanat ali je za pisce značio novu mogućnost posredovanja rezultata njihovog stvaralačkog rada. Izgledi da kompletne novine stižu u domove elektronskim putem predstavljaće novu šansu i za novinare i za pisce koji su sarađivali u novinama. Prema tome najavljeni novi vid novine kakvu danas poznajemo, neče značiti i konac novinarstva. Izumiraće oni zanati koji neće biti u stanju da se prilagode zahtjevima vremena i pronalascima Ijudskog uma. Uostalom ni dosadašnji brzi razvitak novih medija, među njima i televizije, nije uništavao koliko je podsticao usavršavanje zatečenog. Izdavači novina, časopisa i knjiga, kao i ostali koji su informisanje, obrazovanje i zabavljanje obavljali „starim” sredstvima osjetili su se ugroženim. Pridružili su im se i književnici dotad naviknuti da preko njih javnosti nude rezultate svog stvaralačkog rada. Razvoj elektronske televizije podstakao je usavršavanje i tehnike i tehnologije zatečenih opštila i doprinio da se mijenjaju i sadržaj i način opštenja. Zahvaljujući tim promjenama i prihvatanju televizije kao vlastitog sredstva izražavanja sve te djelatnosti su se ne samo održale nego i postale raznovrsnije i dostupnije. Otvorio se proces svojevrsne koegzistencije u kojoj sredstva komuniciranja djeluju i autonomno ali i uzajamno. Slika se koristi u informatici, obrazovanju i naučnom radu, u proizvodnji, u vojne svrhe, upotrebijava se i radi zabave i razonode ali i da podstakne doživljavanje umjetnosti. Njome su sva dotadašnja sredstva komuniciranja značajno upotpunjena a neka od njih su u njoj vidjela konkurenta. Ali pokazalo se da sama slika nije mogla da osigura onu ulogu koju televizija danas igra u procesu emancipovanja sredine u kojoj djeluje. Usklađujući sliku sa ostalim sredstvima izražavanja, a prije svih sa pisanom riječju, televizija je postala i močna i primamljiva. Pisana riječ se, poputslike, morala uklapati u sva ta izražajna sredstva ali ne i svoditi na njihovu puku pratilju. Književna djela su bila i ostala značajan oslonac i tog medija kao i onih koji su se pojavili ranije (film, radio, pozornica), Na reč su upučena sva ta opštila već samim tim što su ih Ijudi i izmislili da bi služila njihovom međusobnom opštenju. Svako od njih, prema tome i televizija, živjelo je hraneči se literaturom već

55