RTV Teorija i praksa

povodila za iskustvima stecenim u ostalim vidovima novinarstva - pitanja su na koja če odgovore olakšati i ishod spomenute ankete. Začeta prije dvije decenije sa ogramčenim i tehničkim i finansijskim sredstvima, bez kadrova obrazovanih za njenu tehnologiju, različito dočekana od postoječih informativnih organizacija i umjetničkih institucija, koristila se kadrovima formiranim u drugim vidovima novinarstva i iskustvima stečenim u radu zatečenih medija. Drugu deceniju njenog rada karakteriše traženje i iznalaženje televizijskog izraza i u informativnim i u ostalim emisijama. Čini se da bi bilo vrijednije procjeniti da li su se i u društvu i u televiziji stekli potrebni uslovi da se televizija još više orijentiše na stvaralačke snage i potencijale našeg društva da na sebi svojstven način unosi u porodicu predstave o kulturnom naslijeđu i istorijskim okolnostima u kojima je nastajalo; da o prošlosti, sadašnjosti i budučnosti sredine u kojoj i za koju djeluje kazuju i književnici, koji odnos čovjeka sa prirodom vide drugačije od istoričara i drugih naučnika, Da li su sazreli i uslovi da se već sada programiraju sadržaji kojima će nacionalna televizija odoljeti konkurenciji koja će se uvećavati tehničkim usavršavanjem televizije? Kada gledalac bude u mogučnosti da bira televizijske programe kao što to može na svom radio-prijemniku onda če od nacionalne televizije očekivati manje stranog programa. Pošto je živa slika osnovno izražajno sredstvo neznanje stranog jezika gledaocu neče predstavljati prepreku kolika je kada se nađe u ulozi slušaoca radio-programa. Bogatiji i kvalitetniji program iz „domaćih” izvora, realizovan vlastitim snagama ovdje se ne zagovara kao barijera uticajima stranih i razvijenijih televizija. O njemu se govori kao o nečemu što je nužnost svake nacionalne televizije koja želi da nešto znači u svojoj sredini a time i u svijetu televizije. To podrazumijeva i veća ulaganja u vlastitu produkciju, proširivanje kruga saradnika i dugoročnije planiranje saradnje. Prošireno je mišljenje da nema srodnih ustanova kod nas koje, kao televizija, mogu da odabiraju saradnike iz reda priznatih ne samo pisaca nego i drugih umjetnika. Televizija je stekla mogućnost da odabira iz postojećeg kruga stvaralaca u čije nastajanje nije ulagala čije su obrazovanje drugi finansirali. Gubi se iz vida da je televizija na drugoj strani največi dio sredstava dobijenih od pretplate angažovala za opremu i za širenje mreže, Proizvođači televizora su svoja sredstva angažovali, uglavnom, u proizvodnju. Društveno-političke zajednice, takođe zainteresovane za širenje televizijske mreže,

65