RTV Teorija i praksa

ulagale su sredstva sakupljena doprinosom građana ili na drugi način. Primjeri udruživanja sredstava zainteresovanih za širenje mreže više su dokaz da je udruživanje moguče nego karakteristika trajnijeg povezivanja i sadejstva svih samoupravnih subjekata zainteresiranih za razvoj televizije. Saradnja je, u izvesnom smislu, razvijenija među televizijskim centrima. lako važan ipak je to jedan korak u procesu dohodovnog povezivanja svih faktora čiji se rezultati realizuju u televiziji koja je, upravo zbog toga što informiše, zabavlja i obrazuje, moćan činilac emancipacije sredine u kojoj djeluje. Udruživanjem rada i sredstava svih samoupravnih subjekata, čiji je interes razvijenija i još moćnija televizija, podsticaće se proces integracije oko televizije ali ne toliko zbog nje same koliko zbog sredine u kojoj i na koju djeluje. Osmišljeno logikom dohotka i mogućnošču usklađivanja interesa svih učesnika udruživanje će pogodovati prevazilaženju i onih negativnih pojava koje su i bile moguće u uslovima prilične dezintegracije. Televizija je jedan dio svog programa realizovala ugovorima o saradnji koji nijesu uvijek polazili od sticanja i raspodjele dohotka. Usredsređeni na visinu naknade za traženu uslugu honorarni saradnici su se mogli pogađati a gdje je cjenjkanja može da bude i ucjenjivanja. Pozitivna ili negativna ocjena koju kritika daje za udio honorarnog rada i saradnika može da utiče na buduću saradnju ali ne i na visinu honorara za već ostvarenu. Ugovorni odnos, prema tome, ne osigurava ravnopravnost ugovornih strana ni u riziku za ishod saradnje. On računa sa kvalitetom usluge ali materijalne posljedice eventualnog neuspjeha ne snose ugovorne strane podjednako. Pisac je često u pozidji da neuspjeh tumači i postupcima ostalih sudionika u ekranizaciji. Televizija je izloženija prigovorima javnosti ali materijalne posjedice snosi tek kada je prinuđena da nešto skine ili zamašnije preinačuje. Gledalac je izvan uticaja na te odnose. On može da se izjasni, ali o programskoj orijentaciji i to preko onih koji nastupaju u njegovo ime. Razumije se da televizija nije izmislila ugovorni odnos. Primjenjivala ga je kao i drugi upućeni na honorarne saradnike. Ustav SFRJ i na njemu zasnovani zakoni osnova su ravnopravnoj saradnji televizije sa svim subjektima u društvu zainteresovanim za razvoj djelatnosti kojom se ona bavi. Samoupravnim sporazumjevanjem i društvenim dogovaranjem usklađivaće svoje sa interesima svih za čiju saradnju je zainteresovana. Intenzitetom konstituisanja odnosa slobodne razmjene rada odstranjivaće i ostatke najamnine koji su pogodovali i postupcima zbog kojih su, i u mnogim ustanovama specijalizovanim za umjetnost,

66