RTV Teorija i praksa

Giedano po kontinentima, balast nerazvljenosti je ovako raspodeljen: u Africi na 1000 stanovnika dolazi 12 primeraka novina, u Aziji 38. Nasuprot tome, Evropa i Severna Amerika su sa oko 250 primeraka novina na 1000 stanovnika dvostruko iznad svetskog proseka. Naravno, nerazvijene zemlje su pojava tipična za prva dva pomenuta kontinente.. Kao drugi pokazatelj nerazvijenosti štampe kao komunikacionog kanala u informadono-komunikacionim sistemima zemalja u razvoju mogu da posluže podaci o proizvodnji i potrošnji roto-papira. Ova sirovina koja je deficitarna u svetskim razmerama još je ređa u područjima u kojima su locirane zemlje u razvoju. ~U Africi praktično ne postoji proizvodnja roto-papira. Od 11 azijskih zemalja koje proizvode roto-papir, samo četiri su u stanju da zadovolje sopstvene potrebe.” 4 Otuda je prosečna potrošnja novinske hartije u AMci 0,6 kg po stanovniku, a u SAD ona iznosi 26 kg. Čitava AMka za svoju štampu troši godišnje manje od 200 hiljada tona novinske hartije. Uz ove podatke moramo napomenuti da se ova sirovina uvozi, dakle opterećuje ionako loše spoljnotrgovinske bilanse. Vrlo često, mora da se ceni i kao nepotreban izdatak u uslovima kada je cilj državne politike da na prvom mestu obezbedi barem hranu za čitavo stanovništvo. FAKTORI OGRANIČAVANJA ŠTAMPE Skicirajući rasprostranjenost štampe u zemljama u razvoju uz pomoć pokazatelja potrošnje sirovine neophodne za njenu proizvodnju, naveli smo ujedno i prvi od faktora koji ograničavaju njen razvoj. Međutim, hartija je tek jedan, i ne najbitniji, razlog zaostajanja. Neke važnije uzroke možemo otkriti. ako pažljivo pogledamo kako je UNESKO zacrtao cilj koji bi valjalo dosegnuti u vrlo bliskoj budučnosti. U jednom njegovom dokumentu se kaže: „Veliki uspeh bi bio kada bi svaki pismeni stanovnik mogao da kupi barem jedan dnevni ili nedeljni list” Iz citiranog se vidi da valja prevazići barem još dva ograničavajuča faktora: nepismenost i siromaštvo. Poznato je da zemlje u razvoju imaju najviše procente nepismene populacije. Ceni se da polovina njihovih stenovnika ne ume da čita i piše, a u Aziji je izračunato da tim veštinama ne vlada 86% populacije! Nizak nacionalni dohodak dovodi u pitanje kupovinu novina po bilo kakvoj ceni. Kada se egzistira

4 Dr Firdus Džinić, Masovno komuniciranje u savremenom društvu, „Savremena administracija”, Beograd, 1978, str. 23.

90