RTV Teorija i praksa

na samoj granici biološkog minimuma, ili čak ispod toga, svaki izdatak za kupovinu štampe opravdano se može smatrati nepotrebnim luksuzom. Navedenim faktorima neizostavno moramo dodati i činjenicu da u većini zemalja u razvoju nije obavljeno konstituisanje nacija niti proces kulturne homogenizacije. Tribalizam i etničku disperziju unutar državnih granica prati mnoštvo potkulturnih fenomena, a za štampu je najbitnije postojanje velikog broja jezika i dijalekata. s Tek mah broj jezika, kao arapski, hindi, svahili ili bohasa, uspeva da se rasprostre na velikim područjima i tako olakša komunikaciju unutar i između zemaija u razvoju. Međutim, i u takvim slučajevima preostaje da se reši još jedan problem. Domorodački jezici moraju da se prevedu na fonetsko pismo kako bi mogh da odgovore zakonima štampe. Ako se i ova prepreka uspešno prevaziđe potrebno je razviti i specifičnu tehnologiju za štampanje znakova koji predstavljaju sistem fonema u novim jezicima zemalja u razvoju. ELITIZAM ŠTAMPE Zbog svih nabrojanih ograničenja štampa u zemljama u razvoju nema jasno definisanu sudbinu u budućnosti. Ako se žeh sociološka i pohtikološka anahza njenih rudimentarnih formi postojanja u zemljama u razvoju, čini nam se da je ključna kategorija koja se vezuje za štampu nacionalna intehg^ncija. Tek poznavanje klasnog sastava tankog sloja intehgencije u zemljama u razvoju, i njenih pohtičkih opredeljenja, omogućuje dublju analizu orijentisanosti i drultvenih efekata štampe. Jer, samo ovaj sloj u nerazvijenom društvu ima određene preduslove da koristi ih pokreće štampu. Kao konzument, jer je to jedini pismen sloj, sloj koji vlada i stranim jezikom na kome se listovi obično štampaju, zainteresovan je za informacije i spreman da za novine izdvoji deo prihoda, Na strani agensa komuniciranja intehgencija deluje na štampu jer je po pravilu predvodila borbu za nacionalno oslobođenje, a zatim osvojila ključne pozicije u sistemu pohtičke vlasti. Konačno, državnu administraciju kvalifikovano preuzima jedino nacionalna intehgencija, a preko nje kontrohše društvene institucije među kojima se nalazi i štampa, kao kanal u informaciono-komunikacionom sistemu.

6 Samo u Indoneziji pottoji 421 jezikmeđu kojima je glavni bohata. U Etiopiji se kaže da ima 6 glavnih jezika, među više od 30 pottojećih. U Nigeru postoji 7 glavnlh jezika, itd.

91