RTV Teorija i praksa

130

autori emisija naznačili kojoj kategoriji slušalaca su one namenjene, svima koji su ih na smotri slušali bilo bi mnogo lakše da ih vrednuju, Prisutne u Ohridu nije iznenadilo Sto su neki sagovornici voditelja pojedinih priloga shvatili svoje učešće u radio-programu kao jedinstvenu priliku koju ne treba propustiti, da se o nekim problemima govori na način koji če podstaći na razmišljanje Ijude iz društveno-političkih foruma, a ne „obične” slušaoce. Tu se radio javlja kao pokretač društvene, političke pa i zakonodavne aktivnosti. Očito je da neki učesnici u emisijama smatraju da je to brži i podsticajniji način za pokretanje društvenih mehanizama, nego onaj drugi: samoupravno-delegatski, mada ga radio ne isključuje. U ovakvim i sličnim situacijama, radio preuzima ulogu posrednika i omogučava da se čuje, i ne samo čuje, nego i aktivno, stvarala-čki učestvuje, i ona „druga” strana, dakle omogućuje dvosmernu komunikaciju. „Radio kao sredstvo distribucije valja preobraziti u sredstvo komunikacije” vizionarski je rekao Bertolt Breht 3 Ovogodišnja smotra radio-stvaralaštva je to nepobitno potvrdila. Uostalom i žiri koji je ocenjivao informativne emisije potvrdio je ovakvu orijentaciju radija. „Celina informativne selekcije otkriva mnoge stvaralačke dimenzije radio-izraza koje se i dalje moraju negovati i razvijati” (podvukao M.T.). Obrazlažući ovu misao, žiri je rekao da se, pored ostalog, tu mish na: ~sve veće, iako još nedovoljno učešće svih radnih Ijudi i gradana u radio-tribinama, inovacije uradio-izrazu, prisustvo mikrofona u sve većem broju radnih i životnih celina, svestranu upotrebu radio-tehnike”. Razume se da autori, koji su svojim prilozima i praktično pokazali kako se ovaj trenđ demokratizacije može uspešno i društveno odgovorno i angažovano negovati i dalje unapređivati, zaslužuju čestitanja. Da ovaj vid daljeg razvoja radio-izraza nije otkrovenje protekle smotre za koju su stvaraoci mogli posebno da se pripreme, pokazuje i konstatacija koju je još 1979. godine izrekao Igor Leandrov; „Otvoreni mikrofon, participacija, kontakt sa slušaocima, personalizovani odnos, Sco je sve samo jedan vid

3 Bertolt Breht, Radio kao sredstvo komunikacije, „RTV-teorija i prahsa", broj 8, Beograd, 1977.

4 Igor Leandrov, Perspektive radija, str. 278. u: Ovde Radio-Beograd, zbornik radova povodom pedesetogodišnjice Radija, RTB, 1979.