RTV Teorija i praksa

aktuelnom i nimalo zabavnom temom, našao i jedan prilog lokalnog radio-programa Beograda 202, koji je inače emitovan u okviru ciklusa muzičko-govornih emisija, pretežno zabavno-rekreativnog karaktera, koje su svakog radnog dana na programu od 16.15 do 18.15 časova, sa zajedničkim nazivom Krug 202. Kada se zna da su, srazmerno, najrevnosniji slušaoci ovog programa mladi i da je to jedan od najslušanijih programa u Beogradu (preciznije, u užem gradskom području podaci iz anketa Centra RTB za istraživanje programa i auditorijuma) onda je iznenađenje tim veče. Jer, šta u tako značajnoj temi kakva je stabilizadja, traži jedan pretežno zabavno-rekreativni program koji se prvenstveno obraća mladima koji još uvek ne zarađuju svoj hleb? Naravno, dilema je samo prividna. Njen se privid gubi onoga trenutka kada se saopšti o čemu je puna dva sata razgovarano u studiju i na ulici (anketa sa građanima), a mogli smo da čujemo i priloge specijalnih izveštača iz Londona, Rima, Pariza i Trsta i to na način specifičan za program kakav je Beograd 202. Naime, razgovaralo se o stabilizaciji, ali o razlozima kupovina u inostranstvu. U razgovoru je, pored ostalih, učestvovao i dr Slobodan Unković, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu koji je izneo podatke o odlivu velikih suma deviza na kupovinu mahom odevnih predmeta. Kada se zna da su mladi dobrim delom oni koji kupuju u inostranstvu ili to čine od preprodavaca u zemlji, onda je jasno da su autori emisije izvrsno odabrali temu primerenu baš auditoriju popularne i vrlo slušane emisije kakva je Krug 202. Valja posebno napomenuti da je Ćurčić izvrsno vodio razgovor u studiju, čuvajući se da ni on ni sagovornici ne počnu da dele moralne poruke mladima, a i ostalim slušaocima, u smislu starog dobrog, ali već prevaziđenog didaktičkog radija. Poruka je ipak, nedvosmisleno saopštena, mada eksplicitno. Postigla je željeni efekat Konačno, ako je trebalo ocenjivati radiofonski izraz, slušljivost emisije, kreativnost, savremeni izraz i zaranjanje mikrofona u život i to onaj tu oko nas, jednostavan, običan, baš kao što je i prilog Lj. Vujisića u Delometru, onda je kolaž kojim se predstavio Radio-Beograd bio izuzetan. fednočasovno slušanje takmičarske selekcije Radio-Beograda pokazalo je da se osim proverenog, studioznog, kreativnog i nadasve ozbiljnog i očekivanog pristupa jednoj značajnoj društvenoj temi (kakav je prilog A. Vlajkovića) može priči i na pomalo rizičan način, ali utoliko vredniji pažnje jer traga za savremenijim izrazom specifičnim za radio-novinarstvo (prilozi

133