RTV Teorija i praksa

otvara mogučnosti za sistematsko delovaje na planu prožimanju kultura naroda i nar'odnosti. Učešće kulturnih sadržaja u programima RNS kreče se od 36°'o u programu na rusinskom, preko 41% u programu na siovačkom, 44% u programu na rumunskom, 50% u programu na mađarskom, do 65% u programu na srpskohrvatskom jeziku. Večinu ovih programa čine prilozi zabavne i narodne muzike, čijim se isključivanjem učešče kulturnih sadržaja smanjuje na 4% u programu na rumunskom, 6% u programu na slovačkom, 8% u programu na rusinskom, 10% u programu na srpskohrvatskom i 15% u programu na mađarskom jeziku. Ukupno gledano, dakle, to je kulturni program sa zabavno-rekreativnom funkcijom. Ista tendencija u pogledu učešča muzike u ukupnim kulturnim programima ogleda se i u programima TV Novi Sad, mada u manje ekstremnom vidu. Naime, orijentacija emisija TV Novi Sad na slovačkom, rumunskom i rusinskom jeziku na narodnu muziku ispoljava se pretežno bavljenjem amaterskim kulturno-umetničkim društvima. MuzičM program TV NS obuhvata u podjednakoj meri sve tri vrste muzike: narodnu, zabavnu i ozbiljnu. Sudeči po rezultatima analize sadržaja, radio-program na srpskohrvatskom jeziku je zatvoren (etnocentričan) - izuzev prema stranoj kulturi - i to posebno u kulturnom delu programa. Kod TV emisija na srpskohrvatskom zapaža se (doduše slaba) tendencija otvorenosti. Program radija na mađarskom jeziku selektivno je otvoren-(zasniva se na kulturi sopstvene i kulturi srpskohrvatske jezičke grupe). TV emisije na mađarskom zatvorene su za kulture drugih vojvođanskih naroda i narodnosti, kao i za stranu kulturu. Radio-programi na slovačkom, rumunskom i rusinskom jeziku su zatvorenog (etnocentričnog) tipa, kao i TV emisije na ovim jezicima. Osim toga, radio-programi na mađarskom, slovačkom i rumunskom i TV programi na ovim jezicima zatvoreni su i za kulturno stvaralaštvo zemalja u kojima žive matične nacije ovih narodnosti. U svim analiziranim programima gotovo se uopšte ne mogu registrovati etno-interakcijske tendencije. Ovo se, naravno, odnosi na kulturne programe i emisije. Analiza društveno-političke leksike i terminologije u pet polusatnih emisija RNS (na svih pet jezika) pokazala je, između ostalog, da postojanje pet jezika u Vojvodini nije samo kontaktno; to je postojanje u zajedništvu oličenom u jedinstvenim kulturno-društvenim uslovima, u jedinstvenom društveno-političkom sistemu. Ovi uslovi doprinose da ti jezici

110