RTV Teorija i praksa

da je potrebno (u Marksovim tekstovima prihvaćeni) odnos između proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa zameniti „apstraktnijim odnosom između rada i interakcije”, l4 što bi značilo zahtev za reviziju kategorijskog aparata, koji je razvio Marks, ipak nije moguče za običnu retoričnost proglasiti Habermasovu tezu o empirijskoj razdvojenosti rada i interakcije, o njihovoj međusobnoj nezavisnosti. 15 ) )r Dok instrumentalno delanje odgovara prinudi spoljašnje prirode, a stanje proizvodnih snaga određuje meru tehničkog raspolaganja prirodnim silama, komunikativno delanje odgovara obuzdavanju sopstvene prirode: institucionalni okvir određuje meru represije pomoću grube sile društvene zavisnosti i političke vlasti. Emancipaciju od prisile spoljašnje prirode jedno društvo ima da zahvali procesima rada, proizvodnji tehničkd upotrebljivog znanja (...); emancipacija od prinude unutrašnje prirode polazi za rukom ukoliko se nasilničke institucije zamene organizacijom društvenog saobračaja koja je vezana jedino za komunikaciju oslobođenu od vladanja. To se ne odigrava neposredno posredstvom proizvodne delatnosti, več posredstvom revolucionarne delatnosti klasa koje vode borbu (uključujuči kritičku delatnost reflektujučih nauka)”. 16 U tom kontekstu Habermas kritikuje i Marksovo shvatanje zavisnosti distribucije od produkcije l7 : po Habermasu produkciju ne određuje distribucija, već „institucionalni okvir”, sopstvenički odnosi. 18 A za Marksa rad je u stvari „рте svega (zunachst, podvukao S.S.) proces između čoveka i prirode,” l9 dakle ne samo to; Ijudi prisvajaju prirodu uvek ~u okviru određene društvene forme i uz njenu pomoć (podvukao S.S.)” 20 U proizvodnom procesu Ijudi se ne postavljaju samo prema prirodi:.„Proizvode samo na taj način da bi na određen način sarađivali i svoj rad među sobom razmenjuju.” 2l U Nacrtima s druge strane kao glavni rezultat proizvodnog procesa u kapitalizmu označava „reprodukciju i novu produkciju samog odnosa između kapitala i rada, izmedu kapitaliste i radnika. Društveni odnos,

14 J.Habermas. Technik und \Vissenschaft als Jdeologie', str. 92. 15 Isto, str. 33 kao: Saznanje i interes, „Nolit", Beograd 1975, str. 85-97

16 J.Habermas, Saznanje i interes, str. 85. 17 К.Магх, Uvod v Očrte, MEID IV, str. 28-29.

10 J.Habermas, Saznanje i interes, str. 87 (napomena)

19 К.Магх, Kapital I, str. 201. 20 К.Магх, Uvod v Očrte, str. 18.

2' К-Магх, Mezdno delo in kapital, str. 686.

116